Brojka od 140 tisuća posjetitelja koji su prošle godine bili u noćnom obilasku muzeja diljem Hrvatske više je nego dobar razlog da se Noć muzeja 2010. organizira još bolje. Raznovrsnija po programima, obuhvatnija u sadržaju i proširena na čak tridesetak hrvatskih gradova, Noć muzeja odvijat će se s besplatnim sadržajima 29. siječnja sa stotinjak pripremljenih programa.
Uključuju se zvjezdarnice
– Imat ćemo interdisciplinarne izložbe, koncerte, specijalne goste i umjetnike, nagradne igre, a mnogi će muzeji od 18 do 20 sati organizirati i posebne programe za djecu. Prema dosadašnjim prijavama dospjelim u Hrvatsko muzejsko društvo, vrata muzeja od 18 sati do jedan sat poslije ponoći bit će otvorena u više od 30 hrvatskih gradova.
Program se širi i na knjižare, arhive i zvjezdarnice, a najintenzivnije programe imat će Zagreb, Rijeka i Split – kaže Dubravka Osrečki-Jakelić, predsjednica Hrvatskoga muzejskoga društva. U avanturu noćnoga razgledanja krenula je 2005. godine, prvo u svojoj matičnoj ustanovi Muzeju za umjetnost i obrt, osmislivši poseban program za afirmaciju baštine zajedno s Vesnom Jurić-Bulatović, šeficom marketinga u MUO-u.
U Zagrebu se prvi put ove godine uključuje i Muzej Prigorja u Sesvetama, NS Dubrava, te Škola primijenjene umjetnosti i dizajna. ZET organizira besplatan tramvajski prijevoz i autobusne linije za Gornji grad, a u 23 sata istodobno vatromet će prštati u Zagrebu, Rijeci i Splitu.
Berlin okrenut znanosti
Produženo radno vrijeme i maratonsko razgledavanje muzeja pokrenuto je po uzoru na slične akcije u Berlinu, Beču i Parizu koje posjećuju tisuće ljudi i turista. Primjerice, berlinska Duga noć muzeja ove godine doživljava 26. izdanje, a tematski je okrenuta znanosti.
U Hrvatskoj je prvo bila plemenita namjera da muzeje besplatno razgledaju svi oni koji nisu stalna publika. Potom je posebno ozračje privuklo sve mlade i starije posjetitelje među kojima su i stručnjaci u kulturi kojima je muzejska djelatnost posao. Svi žele biti dio posebne atmosfere te noći, a takva ponuda u kulturi ima i pozitivan učinak na turističku ponudu.
Muzejski predmet nije samo eksponat u vitrini, već se uključivanjem posebnih gostiju, vodstava, koncerata i gastronomije pokazuje da su muzeji aktivna mjesta susreta za sve generacije, a ne “kuće duhova” koje čuvaju starine.
