U zagrebačkom Domu HDLU, kolokvijalno poznatijem kao džamija, u petak u 15 sati počinje sajam stripova, a u 20 sati svečano se otvara 19. festival Crtani romani šou, koji nam svake godine dovodi iznimno atraktivne domaće i strane goste: ilustratore, scenariste i nakladnike koji oblikuju suvremenu svjetsku strip-scenu.
Ovogodišnji glavni gosti su legendarni Hermann Huppen, belgijski autor “Comanche”, “Jeremiaha” i niza drugih serijala koje je naša publika čitala od ranih osamdesetih, te predstavnici u nas iznimno popularne talijanske izdavačke kuće Bonelli, uključujući jaku reprezentaciju redakcije Martina Mystèrea.
Fanovima tog serijala najzanimljiviji će biti crtač Giancarlo Alessandrini, koji je osmislio izgled popularnog junaka te u 40 godina karijere nacrtao gotovo sve naslovnice Martina Mystèrea, njegovih posebnih izdanja i podserijala poput “Zone X” i “Priča iz baze Drugdje”, a potpisuje i brojne ključne epizode originalnog serijala Martina Mystèrea.
Nova era Bonellija
Festival CRŠ Alessandriniju priređuje retrospektivnu izložbu u Galeriji PM, gdje ćemo vidjeti više od 130 originalnih crteža na temelju kojih su nastajale epizode Martina Mystèrea, uključujući raritetne table epizode “Ljudi u crnom’’ kojom je 1982. godine započeo serijal, zatim originalne naslovnice, te ilustracije poput ove koju objavljujemo (desno) na kojoj su se Alessandrini i scenarist Alfredo Castelli (dva muškarca u bijelim odijelima) pridružili likovima iz serijala, očito zainteresirani za lijepu junakinju koja stoji između njih.
Naći će se tu i originalni crtež plakata (lijevo) koji je Alessandrini nacrtao za ovogodišnji CRŠ, u kojem mali zeleni napadaju Dom HDLU, pred kojim se nalaze ustrašeni Martin, njegova zaručnica Diana i neandertalac Java.
Slavni Alfredo Castelli, idejni začetnik projekta Martina Mystèrea, koji je napisao nebrojene scenarije za originalni i sve prateće serijale Martina Mystèrea također dolazi u Zagreb, gdje će sudjelovati u okruglom stolu “33 godine Martina Mystèrea u Hrvatskoj” te razgovarati s publikom i potpisivati stripove.
Castelli je jedan od ključnih kreativaca naklade Sergio Bonelli Editore. Karijeru je počeo sredinom šezdesetih, kada je sa samo 16 godina unutar stripa Dijabolik kreirao humoristični serijal “Scheletrino”. Prelaskom u Sergio Bonelli Editore postao je dijelom redakcije Zagora, a godinama je pisao i brojne epizode Mister Noa i Kena Parkera. Krajem sedamdesetih počeo je maštati o vlastitom strip-junaku koji bi se odmakao od kaubojsko-avanturističke tradicije ranih Bonellijevih stripova.
Kao crtačkog partnera odabrao je Alessandrinija, kojeg je otprije poznavao zbog zajedničkog rada na Kenu Parkeru.
Kada su Castelli i Alessandrini 1982. godine premijerno predstavili prvu epizodu Martina Mystèrea, vjerojatno nisu bili svjesni da se radi o događaju koji će trajno promijeniti Bonellijev dobro uhodani, prepoznatljivi izdavački smjer: ovaj moderni junak koji se umjesto sjekirom i mišićima koristi akademskim znanjem i nekonvencionalnom dosjetljivošću, boreći se prije svega protiv nadnaravnih bića, otvorit će vrata kasnijim junacima poput Dylana Doga te snažno utjecati na pojavu prvog Bonellijeva futurističkog SF junaka Nathana Nevera. Osim originalnog stripa Martina Mystèrea, Castelli je osmislio i njegove brojne gigante, specijale, almanahe, spin-offove, što ga čini jednim od najposvećenijih Bonellijevih autora.
Široka lepeza paralelnih narativa i posebnih izdanja koja su izrasla iz Martinova svijeta bila je svojevrsni presedan, raskrčivši put za razigravanje drugih serijala, u čemu je nešto kasnije prednjačio Nathan Never. On ne samo da je dobio spin-offove poput “Agencije Alfa” i “Legs Weaver”, nego se s Martinom često susretao u posebnim izdanjima poput superbookova “Zarobljenik budućnosti” i “Tajna baze Drugdje”, a kasnije mu se pridružila i robotska verzija Martina Mystèrea iz budućnosti.
Takvi stripovi omogućili su Bonelliju privlačenje nove, mlađe publike, koja se nije mogla poistovjetiti sa senzibilitetom Zagorovih fanova, koje su uglavnom činili njihovi roditelji.
Upravo Martin Mystère premostio je taj generacijski jaz i učvrstio Bonellijev položaj regionalnog komercijalnog giganta, čiji su noviji serijali poput “Dampyra” dobili i (doduše, ne brojna) američka izdanja, a po stripu Dylan Dog 1994. godine snimljen je i film “Dellamorte Dellamore” s Rupertom Everettom.
Najvažnije tržište
Usprkos probojima na nikad osvojena tržišta anglosaksonskog svijeta, te stabilnu prodaju dijela njihovih izdanja u Južnoj Americi i Turskoj, prostor bivše Jugoslavije ostao je najveće i najvjernije inozemno tržište Bonellijevih izdanja, zbog čega ne čudi da na svaki CRŠ šalju velike i atraktivne ekipe svojih autora. Osim Castellija i Alessandrinija, od petka do nedjelje Domom HDLU šetat će i scenarist ultrapopularnog Dylana Doga Roberto Recchioni, te crtač Dylana Doga, Kena Parkera i Dampyra Giovanni Freghieri, koji će u subotu crtati za zainteresiranu publiku.
Uz velikog Hermanna i predstavnike Bonellija, među istaknutim stranim gostima CRŠ-a su Glénatov urednik Alessandro Munari, zatim svestrani publicist, kustos i urednik Didier Pasamonik te scenarist Olivier Le Bellec.
Tu je, kao i uvijek, jaka reprezentacija regionalnih autora, među kojima se posebno ističu bosanski stripaš i dizajner Senad Mavrić te mladi ilustrator Filip Andronik, kao i naš Goran Sudžuka, jedan od najuspješnijih hrvatskih crtača koji, osim autorskih radova, redovito radi za izdanja velike američke izdavačke kuće Vertigo.
Između ostaloga, crtao je planetarno popularnog “Hellblazera”, a za rad na po mnogočemu iznimnom serijalu “Y: The Last Man”, koji je pisao scenarist serije “Lost” Brian K. Vaughan, Sudžuka je nominiran i za nagradu Eisner, koja se smatra stripovskim ekvivalentom Oscara. Radi se o dobro poznatim imenima svakome tko se ozbiljnije interesira za domaći i svjetski strip, a za one druge Crtani romani šou izvrsna je prilika za upoznavanje s navedenim autorima. U bogatom trodnevnom programu izdvojeno je mnogo vremena za crtanje i potpisivanje stripova, što posebno mnogo znači kolekcionarima koji bi mogli dobiti vlastiti, originalni crtež nekog od svojih najdražih strip-junaka.
>>Originalne ilustracije iz stripa Tintin prodane za milijun eura
