''Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću“, naziv je knjige dr. Aleksandre Šćukanec, predstavljene u srijedu navečer u Hrvatskom centru u Beču, u nazočnosti autorice.
Riječ je o nagrađenoj jezikoslovnoj monografiji koja na zanimljiv znanstveni način raščlanjuje i analizira problematiku utjecaja njemačkog jezika na gradišćanskohrvatski u Austriji iz sistemskolingvističkog, sociolingvističkog i jezičnobiografskog motrišta i daje cjeloviti uvid u njegovo stanje početkom 21. stoljeća.
Knjigu je objavila Hrvatska matica iseljenika (HMI) u suradnji sa Znanstvenim institutom Gradišćanskih Hrvata (ZIGH) iz Trajštofa.
O knjizi su, uz ravnatelja HMI mr. Marina Knezovića, govorili i akademik Nikola Benčić iz ZIGH-a, urednica knjige prof. Vesna Kukavica te autorica knjige dr. Aleksandra Škukanec s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Goste je uvodno pozdravio predsjednik Hrvatskog centra u Beču Tibor Jugović, a predstavljanje je vodio glavni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran.
– Autoričin interdisciplinarni pristup istraživanju i analizi hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira govori o znanstvenoj vrijednosti njena djela – rekao je akademik Benčić, inače gradišćanski Hrvat, dodavši kako takve analize do sada nije bilo.
– Očito da za analizu do sada nismo imali snage. Previše smo naglašavali emotivni odnos prema materinskom jeziku i od politike se dali potisnuti u kut iz kojeg dugo godina nismo znali izići – istaknuo je, ustvrdivši da su, između ostalog, i to razlozi zbog kojih se gradišćanskohrvatski jezik nije uspio približiti hrvatskom književnom standardu.
Zabrinuto je napomenuo da je gradišćanskohrvatski jezik predložen za UNESC-ov Atlas ugroženih jezika europskih autohtonih i ostalih nacionalnih manjina.
Istaknuvši vrijednost monografije u sklopu literature iz područja dodirnoga jezikoslovlja, prof. Vesna Kukavica rekla je kako provedena analiza obuhvaća jezičnu građu od pisanih izvora do internetskih blogova i foruma, raspoređenu u osam poglavlja, a sadrži i rječnik germanizama sa 1200 natuknica.
– Knjiga otvara prozor u digitalnu eru i očuvanje jezika u nekom drugom, novom obliku – istaknula je, ustvrdivši kako je riječ o posebno vrijednoj ekolingvističkoj monografiji.
Prijedlog uvrštavanja gradišćanskohrvatskog jezika u UNESC-ov Atlas ugroženih jezika za Kukavicu je ''izazovna jezična avantura“, koja može motivirati gradišćanske Hrvate da pokažu da njemački jezik ne mora biti jači od njihova gradišćanskohrvatskog. Izrazila je uvjerenje da će on zaživjeti kroz dvojezično školstvo koje nudi i učenje standardnoga hrvatskog jezika, uz gradišćanskohrvatski i njemački koji se sada nude u Hrvatskom centru u Beču.
Doktorica Ščukanec istaknula je kako je u prošloj i ovoj godini utemeljila gradišćanskohrvatski seminar u sklopu Odsjeka za germanistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Zahvalila je svima u Gradišću i Austriji koji su joj pomogli u provedbi istraživanja i nakon toga knjizi za koju je dobila nagradu Ljudevit Jonke. Nagradu dodjeljuje Matica hrvatska za doprinos promicanju hrvatskog jezika u svijetu.
– Ovo je nagrada prije svega Matici i svima vama gradišćanskim Hrvatima koji ste gotovo pet stoljeća uspjeli sačuvati jezik, kulturu i identitet u višejezičnom austrijskom prostoru – rekla je dr. Ščukanec.
Prof. Kukavica otkrila je da je autoricu knjige „Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću“ nominirao i Filozofski fakultet zagrebačkog Sveučilišta za nagradu znanstvenog novaka za znanost za prošlu godinu.
Ravnatelj MHI mr. Knezović rekao je kako će na ovogodišnjem međunarodnom sajmu knjiga i učila Interliber u Zagrebu biti predstavljeni i gradišćanski Hrvati kao dio jedinstvenog hrvatskog korpusa. Napomenuo je kako je tijekom susreta s predsjednikom i tajnicom Hrvatskog centra u Beču, Tiborom Jugovićem i Gabrijelom Novak Karall te urednikom Hrvatskih novina Petrom Tyranom, održanog uoči promocije knjige, razgovarao o unaprjeđenju međusobne suradnje i o zajedničkim projektima.
>>Veliki interes Bečana za premijeru Krležine trilogije o Glembajevima
