Iz Krakova su došle odlične vijesti za Hrvatsku. Upis na listu svjetske baštine UNESCO-a konačno je izborio grad Zadar, i to zahvaljujući svome povećem mletačkom obrambenom sustavu, a Šibenik je dobio svoj drugi zaštićeni objekt. Nakon katedrale sv. Jakova koja je prepoznata 2000. godine, sada je zaštitu dobila i tvrđava sv. Nikole koja je ne samo vrhunsko ostvarenje kasnorenesansne arhitekture, nego i jedinstven primjer utvrde na moru. Na žalost, UNESCO nije zaštitio Hvar s njegovim arsenalom ni utvrđeni grad Korčulu, koji su također bili nominirani u zajedničkom projektu Italije, Hrvatske i Crne Gore.
Uvažili 6 od 11 prijedloga
Ta je međunarodna nominacija početkom 2016. godine službeno zatražila zaštitu Obrambenih sustava Republike Venecije 16. i 17. stoljeća, no strogi su evaluatori UNESCO-a od jedanaest cjelina na popis zaštićene baštine odlučili upisati samo njih šest. Tako je osim Zadra i Šibenika upis izborio i Kotor iz Crne Gore, ali i utvrđeni grad Bergamo, Peschiera del Garda i grad-tvrđava Palmanova.
U Crnoj Gori mediji su se raspisali o tome da Herceg Novi još ima šanse za naknadni upis na prestižnu UNESCO-ovu listu, dok je u slučaju Ulcinja ta mogućnost puno manja. Što se tiče Italije, zemlje prebogate kulturnim spomenicima, s popisa je otpao sustav utvrda s arsenalom u venecijanskoj laguni!
Inicijativu za trodržavni upis mletačkih fortifikacija na upis UNESCO-ove baštine dala je Italija, a Hrvatska svesrdno podržala. Bivši glavni hrvatski konzervator i sadašnji predsjednik Hrvatskog vijeća za kulturna dobra Miljenko Domijan, koji je također bio član hrvatske delegacije u Krakovu, lani je za Večernji list izjavio da mu je jedan od životnih zadataka bio upis dijela povijesne jezgre Zadra na UNESCO-ovu listu.
– Taj smo prijedlog svojedobno povukli zbog neprincipijelnosti ICOMOS-a kao stručnog suporta UNESCO-a. Predstavnik Estonije rekao mi je kako je zaključak da na uskom pojasu od Kotora do Poreča ima previše dobara sličnog karaktera pa Zadar ne prolazi – rekao nam je tada Domijan komentirajući neuspjeli pokušaj upisa zadarskog Episkopalnog kompleksa i Foruma na listu.
Kako se 2014. moglo neslužbeno čuti, Zadar nije prošao jer je 60 posto njegova središta bilo uništeno u bombardiranjima u vrijeme Drugoga svjetskog rata i jer je na tom prostoru bujala poslijeratna gradnja. No, i Domijan i Ministarstvo i lokalna zajednica okrenuli su se novom pokušaju, mletačkim fortifikacijama.
Budio ih turski pijetao
– Venecija se tim sustavom branila od Milana i od Turaka. Turci su bili na 500 metara od Zadra i u Makarskoj, turski pijetao budio je Splićane – objašnjavao je Domijan rekavši i da se u Ministarstvu kulture na temu UNESCO-ove liste u kuloarima znalo čuti: “Zar baš sve mora biti na moru”.
– Pa smo probali s Lonjskim poljem i propali, pa smo probali s Varaždinom i propali, pa Osijek dva puta i propali. Jednostavno, ne ide. Ne možete Veliki Tabor staviti na listu kada imate francuske dvorce kakve imate. Uzmite Zadar. Meni su rekli da u Italiji ima 50-ak katedrala značajnijih od Svete Stošije. Znam to, nisam lud – objašnjava Domijan.
Iz Ministarstva kulture jučer su nam pak rekli da evaluatori nisu uključili Korčulu jer “ICOMOS smatra da obrazloženje za uključivanje 15. stoljeća u opseg nominacije nije dobro utvrđeno”, dok je Hvar otpao jer je “razina sačuvanih elemenata u Hvaru upitna po pitanju autentičnosti i integriteta uzrokovana brojnim promjenama tijekom napoleonske i austrijske modernizacije, kao i turističke prilagodbe”.
No, međunarodna je nominacija ipak na popis uspjela pogurati dva nova hrvatska lokaliteta. Slavlje zavređuje i upisivanje tri lokaliteta iskonske bukove šume iz Hrvatske na popis svjetske baštine UNESCO-a. I tu je nominaciju Hrvatska pripremala kolektivno, s još osam europskih zemalja. I lani je Hrvatska na UNESCO-ov popis uspjela upisati dvije nekropole stećaka također u zajedništvu s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom. Zajedništvo se, čini se, ipak isplati. Barem što se baštine tiče.
Cudni su puti bozji, Sv. Donat nije prosao, sv Stosija nije prosla, Varazdin nije prosao, ali venecijanske tvrdjave su prosle. Ili talijani bolje lobiraju- ili su bolje pripremljeni