Irma Markulin u Galeriji Kranjčar

Vječnu opsesiju slavnim filmskim heroinama prenijela je na platno

Zagreb: Otvorenje izložbe "Film Stills" Irme Markulin
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
1/6
14.11.2023.
u 12:31

Koristeći se filmskim materijalima u obliku tzv. still fotografija s filmskih setova a posebno plakata i isječaka iz filmova različitih autora koji se s posebnih gledišta bave psihologijom ženskog lika (među njima Antonioni, Malle, Goddard u europskom te Grlić, Makavejev, Petrović ili Golik u domaćem filmu, njeni su nedvojbeni favoriti), Markulin rekreira osebujnu galeriju snažnih ženskih likova u kojima se čini da je naglasak podjednako stavljen kako na uloge, tako i na osobnosti i karizme glumica koje su ih utjelovile

Nakon gotovo dva desetljeća izbivanja s domaće likovne scene, Irma Markulin (1982.) hrvatska umjetnica s berlinskom adresom, prvi put u Zagrebu u Galeriji Kranjčar predstavlja izbor radova iz velike serije "Film stills" započete još 2019. Ciklus je inspiriran filmskim heroinama pa se u njemu bavi ne samo temom ženskih uloga novoga vala (nouvelle vague) nego i njihovim mnogostrukim društveno-političkim implikacijama.

Trajno očarana magijom filma i utjelovljenjima ikoničkih rola velikih glumica poput Anne Karine i Jeanne Moreau u kultnim novovalnim ostvarenjima Jean-Luca Goddarda i Louisa Mallea te ništa manje dragih joj i bliskih ostvarenja s prostora bivše države u kojoj je rođena i formativno oblikovana – od nezaboravnih Milene Dravić i Eve Ras kod Dušana Makavejeva preko Božidarke Frajt kod Tomislava Radića sve do Vladice Milosavljević i Mire Furlan kod Rajka Grlića - sve skupa izbor sjajnih radova koji se mogu pogledati do 25. studenog.

"Izloženi radovi – osam ulja na platnu velikih dimenzija, 28 grafika (linorez 50 x 60) i jedna grafička instalacija – jasno zrcale autoričin dugogodišnji interes i fascinaciju temom ženske uloge na filmu ne samo u smislu pozicioniranosti žene unutar društvene i rodne podjele, nego i ideoloških obrazaca koji su utjecali na medijsku konstrukciju ženskosti s posebnim naglaskom na poglavlje Femme fatale kao proizvod dominantne maskuline kulture.

Usmjerena na problematiziranje vlastitog pogleda na sliku ženskih uloga kao galerije portreta – redom derivata filmskih kadrova s istaknutim citatima omiljenih joj heroina iz kultnih ostvarenja svjetske i jugoslavenske kinematografije – Irmi Markulin filmska baština nije samo nepresušno vrelo umjetničke inspiracije nego i prostor kritičke artikulacije kako i u kolikoj je mjeri filmska industrija, posebno u domaćim ostvarenjima, svjesno utjecala na kolektivnu svijest o ženi i njenom mjestu u društvu.

Koristeći se filmskim materijalima u obliku tzv. still fotografija s filmskih setova a posebno plakata i isječaka iz filmova različitih autora koji se s posebnih gledišta bave psihologijom ženskog lika (među njima Antonioni, Malle, Goddard u europskom te Grlić, Makavejev, Petrović ili Golik u domaćem filmu, njeni su nedvojbeni favoriti), Markulin rekreira osebujnu galeriju snažnih ženskih likova u kojima se čini da je naglasak podjednako stavljen kako na uloge, tako i na osobnosti i karizme glumica koje su ih utjelovile. Izražavajući se u potpunosti klasičnim slikarskim i grafičkim tehnikama, autorica portrete kreira slijedeći posve specifičan pristup fotografskom materijalu za koji navodi da je inspiriran radovima Mimma Rotelle i njegovim taktilnim odnosom prema filmskom plakatu", piše povjesničarka umjetnosti Paola Orlić.

 

Irma Markulin rođena je u Banja Luci 1982. godine. Od 1997. – 2001. pohađa Srednju školu primijenjenih umjetnosti i dizajna (ŠPUD) u Zagrebu, smjer slikarstvo. Godine 2006. diplomirala je na ALU u Zagrebu na slikarskom odsjeku u klasi Zlatka Kesera. U sklopu Erasmus-programa studirala je 2004. – 2005. na Akademiji umjetnosti, dizajna i arhitekture (UMPRUM) u Pragu.

Boravila je na Universität der Künste (UdK) u Berlinu, a postdiplomski i diplomski studij iz vizualnih umjetnosti završila je na Kunsthochshule Berlin Weißensee te Meisterschülerabschluss 2010. Od 2006. godine članica je HDLU te je članica udruženja berlinskih nezavisnih umjetnica—Verein der Berliner Künstlerinnen (VdBK) e.V. 1867. Živi i radi u Berlinu.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije