Version:0.9 StartHTML:-1 EndHTML:-1 StartFragment:0000000111 EndFragment:0000003687 Na Veliki petak, dan koji je simbolno najjače povezan sa smrću, u Oceanografskom je muzeju u Monaku otvorena izložba najbogatijeg, ali i najkontroverznijeg živućeg umjetnika Damiena Hirsta naziva Cornucopia, koji upućuje na pojam “rog obilja”, poznat još od 5. st. prije Krista. Ljudska civilizacija duboko je svjesna da je smrt dio života, ali sliku smrti najradije bi sasvim izbacila iz života.
Doslovno do bola
Damien Hirst, 44-godišnji Britanac, radikalno im je pomutio račune temeljeći svoj rad upravo na temi smrti. U tome je bio do bola doslovan. Šokirao je svijet svojim izlošcima: prizore smrti učinio je okrutno vidljivim, izloživši u vitrinama mrtvu ovcu, kravu, morskog psa... potopljene u formaldehidu. Bilo je to 90-ih godina. Hirst je postao najpoznatiji umjetnik skupine Young British Artist, a kako su mu radovi na aukcijama dosezali rekordne milijunske dolarske cifre, bilo je jasno da se događa nešto više od debljanja Hirstova bankovnog računa. Na određen “perverzan” način smrt koju izlaže postala je roba, nešto nad čime se više nitko ne zgraža. Tako se i moglo dogoditi da 4,3-metarski morski pas postane simbolom brit arta u cijelom svijetu, a ljudska lubanja optočena sa 8601 dijamantom kontroliranog podrijetla prodana 2007. za rekordnih sto milijuna dolara, korakom prema novoj estetizaciji smrti. Bolje reći “modi smrti”. Ne iznenađuje da je slavni Louis Vuitton pozvao Hirsta na suradnju iz koje su nastali bezazleni modni objekti: kovčezi od crne kože i plave mikrofibre ukrašeni leptirima i lubanjama.
Isprika zbog 11. rujna
Nije da Hirstove mrtve ovce u formaldehidu više nikog ne uzrujavaju. I dalje se vode polemike o smislu takvog djela. No dok će posjetitelji u Monaku razgledati Hirstov Rog obilja do kraja rujna, zagrebačka će publika “padati u nesvijest” zbog izloženih ljudskih tijela. Pravih! U Klovićevim dvorima na izložbi “Bodies Revealed” 12 će stvarnih ljudskih tijela uz 200 organa “osvještavati” ljude prema pitanju smrti. Neće tu biti rasprave kao uz Hirstovo poimanje smrti kao umjetničke teme. Hirst se ljudske smrti dotaknuo jedino verbalno kad je izjavio da su napadi na SAD 11. rujna poput umjetničkog djela. Za to se, dakako, morao ispričati svijetu. Za simulirani potkožni izgled modne ikone Kate Moss nikome se, međutim, nije morao ispričati. Bilo je samo pitanje trenutka kad ćemo i sami postati potencijalni objekti za bešćutno promatranje. Svejedno iz kojih razloga.
