Ukratko, 13. Zagreb Jazz Festival u studenome će u Zagreb dovesti četiri sjajna svjetska imena na koncerte u veliku i malu dvoranu Vatroslav Lisinski, Tvornicu kulture i u kazalište Kerempuh. Zanimljiva je priča Zagrebačkog jazz festivala koji je tijekom godina doveo u Zagreb renomirana imena takvog sjaja da se program festivala nametnuo kao ključna jazz fešta glavnoga grada. No, puno je potencijalnih teškoća bavite li se organizacijom jazz festivala u Hrvatskoj, prije svega su to veliki financijski izdaci, a postoje i dodatni nepredvidivi problemi.
Kad se prije nekoliko godina, nakon stanke, Zagreb Jazz Festival vratio u grad, započela je zadnja etapa organizacijskog rada utemeljitelja festivala Dražena Kokanovića. Naime, kad su prestala dva velika jazz festivala u Zagrebu (proljetna Jazzarella i jesenski ZgJazz Festival) koja je organizirao desetak godina - Kokanović je nakon Boška Petrovića vjerojatno najagilniji domaći promotor jazza - ne samo poklonici dobre glazbe, već čitava kulturna sredina ostala je bez ključnih večeri koje su u tih desetak godina dovele u Zagreb megazvijezde jazza i neke od titana svjetske kulture 20. i 21. stoljeća. Doista, dvijetisućite počele su sjajno, i premda nisu bile daleko, prije nekoliko godina mogli smo se osjećati nostalgično prema tim vrhuncima jazz gostovanja kod nas.
No, spomenimo i nepredvidive teškoće, kao što je 2010. erupcija vulkana na Islandu zaustavila europski zrakoplovni promet pa je otkazan ženski jazz festival Jazzarella, tako se pred povratnički 12. Zagreb Jazz Festival pojavila pandemija korone. No, "dvanaestica" se ipak održala godinu kasnije, a aktualno 13. izdanje, prema svemu sudeći, neće imati takve porođajne teškoće, osim ne počne li 3. svjetski rat. U Zagreb dolaze četiri sjajna imena koja će svakih sedam dana, umjesto dan za danom, produljiti priču o jazzu kod nas.
Ovakav festival s obzirom na imena koja dovodi i cijene koje ima, ne može podbaciti prije svega radi toga što se Kokanovićeva izvorna namjera o jazz festivalu odavno pokazala neuništivom; kao čovjek koji ne voli letjeti avionom, shvatio je da mora k sebi, tj. k nama u Zagreb ili Hrvatsku dovesti "sav taj jazz" i glazbenike koje želi vidjeti na koncertu. Putem nije udovoljio samo sebi, nego je napravio golemu korist cijeloj kulturnoj sceni koju je kao malo tko kod nas proveo terenom najkvalitetnijeg klasičnog i suvremenog jazza.
Dakle, 14. Zagreb Jazz Festival 2. studenoga u Maloj dvorani Lisinski predstavlja trio američkog jazz pijanista i skladatelja Christiana Sandsa. Tjedan kasnije, 7. studenoga, u zagrebačku Tvornicu kulture dolazi Jazz/Takes Supergroup s modernim instrumentalnim jazz-aranžmanima poznatih skladbi iz raznih žanrova i raznih sastava (Pearl Jam, Soundgarden, Alice in Chains, Nirvana, Soundgarden, Chic, Abba, David Guetta, Metallica, Nas, Notorious B.I.G., A Tribe Called Quest, Patti Smith, The Ramones).
Slijedi 9. studenoga Kayhan Kalhor & Erdal Erzincan u kazalištu Kerempuh gdje će predstaviti tradicionalnu glazbu njihovih kultura, Perzije odnosno Irana i turske pokrajine Anatolije. Najveća poslastica za mnoge bit će posljednji koncert festivala, Mingus Big Band koji će nastupiti u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog 22. studenoga. Jedan od najkreativnijih jazz-orkestara današnjeg jazza teško je uhvatljiv, ne svira često i cijena mu je astronomska, pa je prilika vidjeti ga u Zagrebu kulturni vrhunac sezone, a i šire. Tako ćemo na najbolji način obilježiti stogodišnjicu rođenja Charlesa Mingusa. Nakon smrti jazz-kontrabasista, skladatelja i vođe ansambla Charlesa Mingusa (1922. - 1979.), njegova je udovica Sue Mingus pokrenula niz akcija u cilju očuvanja i prezentacije njegove glazbene ostavštine, te kako bi njegove zamisli nastavile živjeti na današnjoj jazz-sceni. Utemeljila je nekoliko skupina, među kojima i Mingus Big Band s kojim Mingusov duh leti svijetom.
Zbog njegove glazbe, ali i vrhunskih glazbenika koji sviraju u orkestru, taj je Big Band već godinama jedan od najboljih na jazz-sceni, prvorazredna atrakcija, jedan od najkreativnijih jazz-orkestara današnjeg jazza, često upravo na prvom mjestu u izborima stručnih časopisa. U njemu sviraju glazbenici koji su surađivali s Mingusom, ali i drugi. Budući da u Mingus Big Bandu svira krema newyorških glazbenika, a neki od njih djeluju i kao vođe sastava, tijekom godina bilo je puno promjena u sastavu, pa čak i na poziciji umjetničkog voditelja. No, Mingus Big Band ima najjaču "klupu", naime, na svakoj sviračkoj poziciji barem je desetak glazbenika u pričuvi koji mogu uskočiti u slučaju potrebe i odsvirati zahtjevan program.
Mingusova je glazba iznimno složena, Mingus je ostavio golemo nasljeđe američkih skladbi, najveće nakon Dukea Ellingtona. Napisao je više od tristo djela koja nadahnjuju glazbenike u kojima su zastupljeni svi elemeti koji njegovu glazbu čine prepoznatljivom: kolektivne improvizacije, spoj free jazza s elementima jazz-tradicije (blues, dixieland, spiritual, gospel, swing, latino, afro), promjene tempa, izniman osjećaj, unikatan i prepoznatljiv pristup i angažirana tematika koja pobuđuje dodatnu dubinu i snagu.
