Pozivamo vas na majstorsko predavanje kazališnog redatelja i autora Zlatka Pakovića koji na festivalu Perforacije gostuje s predstavom "Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo" koju možete pogledati u petak, 2. 7. u 20 sati, u kazalištu Kerempuh. Majstorsko predavanje održat će se za umjetnike i umjetnice te sve zainteresirane, dan nakon predstave, u subotu, 3. 7. od 10 do 12 sati u Zagrebačkom kazalištu mladih.
Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji je producent njegove predstave „Srebrenica: Kad mi ubijeni ustanemo“ koja je premijerno izvedena u Beogradu, 24. rujna 2020. godine. Predstava nastoji kroz umjetničku intervenciju razotkriti mehanizme koji su zločin genocida najprije omogućili, a potom poricali. Bila je to, a i dalje je ostala, prva kazališna predstava u Srbiji koja u epicentar stavlja ovo najvažnije pitanje za društvo u Srbiji danas, priznanje genocida u Srebrenici.
Uz stručno vodstvo jednog od najistaknutijih djelatnika kritičkog kazališta u Srbiji, bit će moguće temeljno i potpuno rastavljanje svih ideoloških, političkih, klasnih i ekonomskih naslaga umjetničkih poduhvata i njihovo utemeljivanje u postulate humanizma, istine i odgovornosti.
Za sudjelovanje prijavite se e-mailom na jurica.vitkovic@documenta.hr
Predavanje se održava u okviru partnerstva Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Documente – Centra za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i Udruge Domino kroz Festival Perforacije (29. 6. – 3. 7.)
Zlatko Paković
Kao dramski autor i kazališni redatelj, razvio je osebujnu poetiku kritičkog kazališta, naglašenog ludičkog izraza. Takve su njegove autorske predstave: “Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo" (2020), "Crkva bosanska" (2020), Vox Dei - građanska neposlušnost" (2019), “Krleža ili što su nama zastave i što smo mi zastavama, da tako za njima plačemo” (2018), “Julije Cezar – res publica ili cosa nostra” (2018), “Bojte se Allaha: smisao života i smrti Ćamila Sijarića” (2017), "Othello – nezakonita liturgija” (2017), “Don Kihot ili šta su danas vetrenjače i odakle vetar duva” (2017), "Kapitalizam, geometrijskim redom izložen” (2016), “Filosofija palanke – Božićni oratorijum Radomiru Konstantinoviću” (2016), “Enciklopedija živih – umetnička intervencija u srbijanskoj i kosovskoj stvarnosti” (2015), "Ibzenov Neprijatelj naroda kao Brehtov poučni komad“ (2014), “Ubiti Zorana Đinđića” (2012). Objavio je zbirku pjesama “Dnevnik pevanja”, dva romana: "Soba za jedan krevet", "Zajednički pepeo“ (njemačko izdanje: “Die gemeinsame Asche”, Berlin, 2013), knjige eseja: “Anatomija nacionalističkog morala”, “O autoritarnoj savesti”, dramske komade: "Enciklopedija živih", "Filosofija palanke", "Krleža ili što su nama zastave i što smo mi zastavama, da tako za njima plačemo", "Vox Dei - građanska neposlušnost", "Papa Franjo se hrva sa svojim anđelom".
Objavio je više od tisuću kritičkih tekstova u dnevnim i tjednim novinama na umjetničke, kulturalne i političke teme.
Dobitnik je International Ibsen Scholarship 2014. za kazališnu režiju i stipendije bečkog Museums Quartiera 2015. za književnost. Dobitnik je Nagrade "Desimir Tošić" 2010. za publicistiku.
O predstavi “Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo”
Branislav Jakovljević, Professor, Theater and Performance Studies, Stanford University
Oslobađanje je preobrazba. Srebrenica je predstava koja pred sve nas postavlja visoki imperativ oslobađanja. Odgovor sredine na ovaj uzvišeni cilj je nasilje u svim vidovima, od pogrda, preko prijetnji, pa sve do šutnje. Ono od čega oni sa užasavanjem okreću glave jest jedan od rijetkih prizora na kazališnim i svim drugim scenama u Srbiji.
Drama oslobađanja
Saša Ilić, književnik
Nakon predstave Zlatka Pakovića „Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo”, koja je premijerno izvedena na jedinom mogućem mjestu u Beogradu – CZKD-u, podigla se velika buka, koja je još jednom pokazala da je glavna intencija Pakovićevog redateljskog rada, kritika kulturne elite, zapravo u potpunosti uspjela. On je uznemirio duhove kulturnog establišmenta, režimske medije, konzumente kazališne umjetnosti – nijeme promatrače, dok je potpuno rastrojio široku desničarsku internet zajednicu.
Srebrenički tabu i kulturna elita
Dragan Markovina, povjesničar
Onaj tko nakon gledanja predstave zauvijek ne zapamti rečenicu: ‘Samo fini ljudi mogu da čine najgore gadosti’, nikad neće razumjeti uzroke zločina i svega što nam se desilo. Cinizam i malograđanštinu elite, predstavljene primarno kroz Bećkoviće, ali uz ključne izjave i ostalih velečašćenih nacionalističkih intelektualaca i stupova društva (Paković) je iznio na scenu s (koliko god to izgledalo nevjerojatno, jer on je prije svega pametan čovjek), dječačkim uvjerenjem da će katarza jednog dana biti moguća i da postoji šansa da se u Srbiji iznova konstituira republika.
Predstava „Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo“ – odgovor društva na antifašistički otpor
