"U Beču je 1882. godine priveden, pretučen i policijski saslušan guslar Želimir Periš, koji je spjevao ep o vještici Gili, kaže prva glava romana 'Mladenka kostonoga'. Njegova četiri rimovana deseterca i sažetak sadržaja uvode nas u svaku od 50+ glava Kostonoge koje su totalno drukčije jedna od druge", stoji u najavi. "Te lude glave nelinearno, 'muzikalno' i mozaično pričaju brutalnu priču o životu nesretne progonjene žene i djeteta joj Carevića", dodaje se.
Roman se protegao kroz 19. stoljeće, od pučkoga do aristokratskoga, od granice Hercegovine, preko dalmatinskog zaleđa, Zadra u kojem krčkaju svilogojski kotlovi i radnički bunt, Silbe i kaštela Pazina do dvorskih spletaka, opijumskih pušionica i spiritističkih salona carskog Beča.
Žanrovsko protezanje još je impresivnije, a autorov ludizam filharmonijski orkestriran: Periš je u "Mladenku" ukodirao dobar dio povijesti hrvatske književnosti, pa su neke glave napisane s duhom Petra Zoranića, ali ima i Gundulićevih pastorala, bajki Ivane Brlić Mažuranić... Svako poglavlje pisano je u nekom drugom ključu, nekom drugom glasu i drugome žanru - čitav roman je jedna velika igra s etnološkim i tradicijskim motivima i to, kako kaže sam autor, "u punk obradi".
Periš piše svoje(glave)-priče, od kojih svaka doseže katartički (anti)klimaks, kao inkvizicijske zapisnike, propovijedi, enciklopedijske članke, recepte, glazbene kritike, etnološke zapise, pastoralu, interaktivnu igru… nerijetko ih parodirajući. Tako je nastao postmodernistički roman koji je zadržao političnost i kritičnost visoke moderne, a koji je, iznad svega, potresna priča o položaju žene, roditeljstvu, materinstvu, nepravdi i muci.
Urednik Kruno Lokotar roman je opisao kao "i duhovit i potresan, ispleten od poglavlja koje su priče, od vrutka duha, putova i stranputica jednog života i fantastičnog Periševog pripovijedanja".
"Teško je pobrojati sve duhovite i plemenite stilske tehnike koje je guslar Periš s mjerom i razlogom upotrijebio u ovom ultimativno postmodernističkom, a nimalo dosadnom, nego i društveno kritičnom romanu, da ispriča priče koje se objedinjuju u ep o Mladenki kostonogoj, vidarici, vračari i vještici čiji životni put vodi od posve marginalnih područja, poput ruralne Hercegovine, Like i Dalmatinske zagore, preko gradova na jadranskoj obali, kao što su Split i Zadar, sve do središta monarhije – Beča", ocijenio je Lokotar.
Knjigu je objavio nakladnik OceanMore.
Želimir Periš rođen je 1975. u Zadru, gdje živi i radi. Napisao je još i knjigu priča "Mučenice" (2013.), kriminalističke romane "Mima i kvadratura duga" (2014.) i "Mima i vaše kćeri" (2015.), te zbirku poezije "X" (2016.), za koje je dobio nekoliko relevantnih nagrada i bio u finalu nagrade za najbolji roman godine. Tekstovi su mu više puta adaptirani za kazalište, a priče prevođene na niz jezika.
