S više od 560 milijuna kuna ulaganja u proteklih šest godina te najmanje 370 milijuna kuna planiranih do 2018. zadarski Cromaris sve je bliže tituli europskog, ali i svjetskog lidera u proizvodnji brancina i orade. Tvrtka u sastavu Adrisa lani je, naime, u Ninu otvorila jedno od najvećih mrijestilišta za brancin i oradu u Europi što joj omogućuje razvoj vlastitih jata ribe, još veću kontrolu procesa uzgoja i kvalitete te dugoročnu održivost.
Osmi u svijetu
Visoko kvalitetnu mlađ nudit će i drugim uzgajivačima u Hrvatskoj. No kako je u kompaniji sve usmjereno na dalji rast, izgradnju brenda i njegovo pozicioniranje na strateškim tržištima, s pet postojećih, a uskoro i dva nova uzgajališta u Jadranu, brzo se nadaju godišnjem prinosu od 10.000 tona svježe bijele ribe. Predsjednik uprave Goran Markulin kaže da je kvalitetna riba u Europi na cijeni. Industrija brancina i orade bilježi prosječan rast od 6%, dok Cromarisova proizvodnja raste po stopi između 25 i 30% godišnje. Ove godine očekuju prodaju veću od 7000 tona, što je u odnosu na godinu ranije rast za oko 1000 tona. Trenutačno su osmi proizvođač brancina i orade u svijetu, no iako im je kvaliteta prioritet, ne odbacuju ni mogućnost da jednoga dana budu globalni lider na tržištu te oborite ribe.
– Izvoz nam čini oko 75% proizvodnje. Najvažnije tržište je Italija, a izvozimo u još 15-ak zemalja, ponajviše u EU – kaže Markulin ističući kako na talijanskom, kao i drugim tržištima zapadne i srednje Europe ima još značajnog prostora za rast. Samo u Italiji godišnje se pojede između 60 i 100.000 tona brancina i orade, trećina ukupne svjetske potrošnje, dok Hrvatska s turizmom potroši oko 3000 tona.
Konkurencije se pak, tvrdi Markulin, ne boje.
– Cromarisovim kupcima u Hrvatskoj i Italiji jamčimo isporuku ribe u roku od 24 sata od izlova. To našu ribu čini svježijom od ribe iz Grčke i Turske, odakle ju je nemoguće tako brzo isporučiti, a jako je važno s obzirom na to da je rok trajanja svježe ribe desetak dana – objašnjava on. Dodaje kako jako puno rade i na razumijevanju potreba potrošača pa šire asortiman i na očišćenu ribu, filete, organski uzgojene brancine i orade te druge vrste ribe poput hame koja je već treći proizvod po značenju u Cromarisu.
Naša je riba manje masna
– Zubatac i romb još uvijek su nam u pokusnoj proizvodnji. No zbog karakteristika i čistoće Jadranskog mora činjenica je da naša riba ima manji udjel masti te bolju teksturu mesa od grčke i turske ribe te je samim time i ukusnija – ističe Markulin po kojemu je marikultura jedan od rijetkih proizvoda gdje domaća prehrambena industrija ima sve bitne komparativne prednosti.
– Blizu smo najvećim tržištima ribe u Europi i imamo znanje i iskustvo ljudi koji su u mogućnosti stvoriti efikasne sustave u kompanijama. Ako kompanije profesionalno odrade svoj posao, a država stvori poticajne uvjete za razvoj ove djelatnosti, potencijali su veliki – završava Markulin.
>>Evo zašto bi se riba baš danas trebala naći na vašem jelovniku!
