Iako neće izliječiti depresiju ili anksioznost, dokazano je da prehrana može utjecati na raspoloženje, no istraživanje tvrtke MOWI nedavno je pokazalo da baš kad se osjećamo loše, uglavnom posežemo za brzom i preslatkom hranom.
Psihologinja Kimberley Wilson kaže da je uobičajena pogreška koju ljudi rade kad žele poboljšati svoju prehranu to što odjednom mijenjaju previše toga.
Hrana koja je štetna, a mislili smo drukčije
- Namirnice treba postepeno izbacivati, kao i dodavati nove na svoj jelovnik - kaže Wilson i dodaje da je bolje onome što već jedemo dodati još vlakana, zdravih masti i povrća, nego nešto najednom prestati konzumirati.
- Možete na primjer običnu tjesteninu zamijeniti integralnom, dodati hrani malo leće ili graha ili pak tjesteninu poslužiti s porcijom ribe - kaže ona.
Namirnice koje treba unositi u prehranu
Razmislite o svojim redovitim obrocima i grickalicama i gdje biste mogli dodati tvari koje su hranjive za mozak, poput masne ribe, graha i drugih mahunarki (uključujući humus), sirovih oraha i slično, savjetuje Wilson, a naglašava i kako nam hrana na više načina može pomoći da se bolje osjećamo; pa čak i samo jedenje može osloboditi kemikalije koje podižu raspoloženje, dok namirnice poput šećera, mogu pogoršati raspoloženje.
- S hranom se možemo odvratiti od neugodnih osjećaja, ali ti su učinci obično kratkotrajni i mogu imati druge negativne posljedice; za dugoročno bolje raspoloženje trebamo razmisliti o hranjivim tvarima koje mozak treba da bi dobro funkcionirao i kako ih osigurati - objasnila je za Metro, a da bi bio zdrav mozak treba esencijalne masti, mikronutrijente (vitamine i minerale), vlakna i vodu.
Zbog toga svima savjetuje da u prehranu unesu više esencijalnih masti, vitamina i minerala i vlakana.
Esencijalne masti
Esencijalne omega-3 DHA i EPA masti ključne su za zdravlje mozga. One tvore građevne blokove moždanih staničnih membrana, pomažu moždanim stanicama u slanju i primanju signala i smanjuju razinu upale u mozgu, a povezuju se i s nizom stanja mentalnog zdravlja.
Ono što je najvažnije, dovoljno ih se može unositi samo putem hrane, i to konzumiranjem ribe i morskih plodova.
Vitamini i minerali
Mozgu su za stvaranje neurotransmitera koji reguliraju raspoloženje potrebni vitamini i minerali poput željeza, kalcija i B6 vitamina. Niska razina B vitamin može uzrokovati simptome poput razdražljivosti, agresije, depresije i problema s pamćenjem.
Vlakna
Konzumiranje vlakana pomaže u održavanju hranjivih mikroba u crijevima. Kad ti mikrobi razgrađuju vlakna, proizvode mnoge spojeve dobre za mozak, a kad nema dovoljno vlakana može se oštetiti zaštitna crijevna sluznica, što može dovesti do veće upale i negativnih učinaka na zdravlje mozga.
Gdje je nestao nachos umak od sira u kinima? Cinestar nam kaže: Za sve je kriva pandemija!
Kilo janjetine i litra. Onda me za srećka možete pogladiti