Dok je “zlatno doba braka” u zapadnoeuropskim i skandinavskim zemljama prošlo prije nekoliko desetljeća, pa se danas u Francuskoj rađa gotovo 60% djece izvan braka, Grčka, Hrvatska i Cipar u EU prednjače po sklonosti tradicionalnim obiteljima u kojima se građani premoćno drže pravila da je najbolje da se djeca rađaju u braku.
U Grčkoj je tek 9,4% djece rođeno izvan braka, u Hrvatskoj 18,9%, a na Cipru 19,1%, pokazuju podaci Eurostata. To što se više od polovice djece u skandinavskim zemljama i nizu zapadnih rađa izvan braka nije samo pokazatelj liberalnijeg odnosa prema izvanbračnim zajednicama, odvojenom životu parova s djecom te samohranom roditeljstvu nego i bogatstva tih zemalja u kojima parovima s djecom ne treba prsten i papir i kao jamstvo sigurnosti iako apsolutne sigurnosti nema ni u čemu.
Nije više stigma biti bez muža
No, i Hrvatska kao i druge mediteranske zemlje poput Italije, Španjolske, Portugala, Malte, pa i Grčke, u posljednjih 20-ak godina bilježe porast djece rođene izvan braka. Nije više kod nas, osobito ne u gradovima, stigma za ženu biti trudnica bez muža i prstena kao nekoć. Krajem 90-ih imali smo 8,1% djece rođene izvan braka, dok je u Italiji broj izvanbračne djece 2000. sa 9,7% skočio 2016. na 28%, u Španjolskoj je u istom razdoblju povećan sa 17,7% na 45,9%, a na Malti je utrostručen s 10,6% na 31,8%. U skandinavskim, baltičkim zemljama, te Britaniji i Irskoj broj djece rođene izvan braka je, pak, relativno stabilan od 2000. do danas.
– Mi smo i dalje tradicionalna sredina u kojoj je brak bitan. Mediteranske zemlje inače njeguju brak. S druge strane socioekonomske prilike u skandinavskim zemljama su takve da žene mogu odgajati djecu same ili živjeti u izvanbračnim zajednicama i ne treba im brak kao sigurnost – govori Andreja Brajša-Žganec s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Rekorderi u cijeloj Europi su Islanđani, kod kojih se gotovo 70% djece rađa izvan braka, a najmanje ih se rađa u Turskoj, 3%. Premda je sjever i zapad Europe liberalniji od juga i istoka, za neke zemlje postoje i specifična objašnjenja zašto se više djece rađa izvan braka.
– U Švedskoj su zaruke važnije od sklapanja braka, zaručeni parovi žive zajedno, ali na papiru nisu u braku – kaže demograf prof. Nenad Pokos. Zanimljivo je i da Slovenija ima 58,6% djece rođene izvan braka, ali...
– U Sloveniji sve više parova živi u izvanbračnim zajednicama, mnogi zbog olakšica za djecu kažu da su samohrani roditelji. Mnogi se ne vjenčaju da bi imali prednost pri upisu djece u vrtić i niže cijene vrtića – kaže Pokos.
To potvrđuje i jedna znanstvenica koja nam kaže kako su se njezini kolege, koji rade kao znanstvenici u Ljubljani i Mariboru rastali na papiru, ali i dalje žive kao u braku jer će tako sigurno dobiti vrtić za djecu i niže cijene vrtića.
Brak ipak dominantan
I prof. psihologije sa zagrebačkog Učiteljskog fakulteta Dubravka Miljković se slaže da su mediteranske zemlje tradicionalnije prema shvaćanju obitelji i braka, ali i siromašnije.
– Mnogi parovi u siromašnijim zemljama ostanu u braku jer im je jeftinije živjeti udvoje, a očito je da u bogatijim zemljama parovi imaju veći izbor hoće li zbog djece biti u braku ili ne – kaže Miljković. Unatoč ovim trendovima, brak neće izumrijeti jer, kako nam je prije koju godinu rekao naš najveći autoritet za brak i obitelj, ostat će dominantan barem još 20, 25 godina, no zbog razvoda bit će više jednoroditeljskih obitelji, pa izvanbračnih i u manjem postotku istospolnih zajednica.
Tifusarke imaju peseke i ne žene se. Osim Brune Šimleše, ona se porodila radi sociološkog eksperimenta