Fine srebrne niti, nježna pozlata, poludrago i drago kamenje sazdano u prekrasne primjerke nakita mogu se ovih dana vidjeti u zagrebačkom muzeju Mimara na izložbi Nakit Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Izložba koja privlači pozornost ponajviše ženske publike dobila je, zahvaljujući gostovanju kustosice iz obližnjeg Muzeja za umjetnost i obrt dr. sc. Arijane Koprčine, novu dimenziju.
Naime, Zagrepčani su upravo od nje imali prilike čuti sve što ih je zanimalo o starom obiteljskom nakitu. To je ujedno najbolji način na koji svatko može saznati pravu vrijednost dragocjenosti koje posjeduje, ali i garancija da vrijedni primjerci nakita neće, zbog teške ekonomske situacije, završiti kao lom-zlato.
Pokazalo se da su na stručnom ogledu u Mimari bili doista dragocjeni komadi – od secesije, ali i stariji, pa sve do razdoblja između dva svjetska rata.
Fina srebrna čipka
– Većina nakita i dragocjenosti koje imamo su najčešće sentimentalne vrijednosti, a eto kad čovjek dođe u godine, vezan je za sve – objašnjava Gordana Babić koja je kustosici Koprčini na ogled donijela prekrasnu srebrnu kutiju i iglu za šešir.
– U našoj je obitelji već dugo, no ne znamo podrijetlo – dodala je gospođa.
– Riječ je o filigranskom radu s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Finoća filigrana na kutiji koja je služila kao tabakera i vjerojatno imala neku finu podstavu, koja je s vremenom nestala, govori kako je rađena za europsko tržište. Tada je taj zanat bio na cijeni i osim u nakitu, nalazio se često i u uporabnim predmetima poput ove tabakere – objašnjava kustosica.
– Nakon velike izložbe 1873. godine u Beču, orijentalizam u umjetnosti proširio se diljem Europe i tada su stvarčice s filigranom, dakle finim ručnim radom od srebrnih niti, postale, današnjim rječnikom rečeno, ‘must have’. Proizvodio se u Bosni, no bio je tražen diljem Monarhije – dodala je.
Nataša Belušić donijela je tri sjajna primjerka: kutijicu za puder i dva broša koja su već desetljećima njezino nasljedstvo.
– Dobila sam voljom očuhove tete koja ih je, iz samo njoj znanih razloga, odlučila ostaviti upravo meni. Ne nosim ih, no željela sam doznati njihovo porijeklo s obzirom na to da je teta bila iz ugledne bankarske obitelji – ispričala nam je gospođa Nataša.
Broševi za visoke kragne
– Oba su broša prekrasni radovi bečke provenijencije. Ovaj zeleni je posebno zanimljiv jer je riječ o tzv. šumskom ahatu u zlatnoj podlozi iz razdoblja art decoa. A ovaj nježne pastelne boje izrađen je preciznom tehnikom rezbarenja iz jednog komada bjelokosti. S obzirom na modu tog doba, bili su to broševi koji su se nosili na prednjem dijelu ženskih košulja s visokom kragnom – objasnila je kustosica.
Za pudrijeru je procijenila kako pripada austrijskoj proizvodnji i izrađena je od alpake, a nastala je između dva rata te ima sjajne gravure.
Najromantičnija priča koju smo te večeri čuli u Mimari ipak je ona Aleksandre Majdak. Samozatajna je vlasnica prekrasnog para naušnica i prstena koji je dobila od supruga.
– Riječ je o prstenu kojim me zaručio i koji već zbog toga za mene ima posebnu vrijednost. Pitao me želim li novi komad nakita ili nešto staro. Odabrala sam staro i eto, dandanas ga rado nosim – objašnjava Aleksandra.
– Riječ je o iznimno lijepom zlatarskom radu iz razdoblja nakon Drugog svjetskog rata s divnim aleksandritom – objasnila je kustosica vlasnici.
– Prsten i ja smo ‘imenjaci’, a istim kamenom ukrašene su i naušnice koje potječu iz obitelji moje majke – rekla nam je gospođa Majdak dodajući kako ih uvijek nosi kao komplet.
– Naušnice na prvi pogled imaju poveznicu s prstenom upravo zbog kombinacije zlata i aleksandrita, no one su puno starije i datiraju s prijelaza stoljeća iz talijanske škole – potvrdila je kustosica podrijetlo i priču kako su stigle iz Firence.
>>Raskošan Argentumov nakit jarkih boja i dalje je najpopularniji
