Gotovo sve županije na području Hrvatske koje u svom sastavu imaju planine i gorja idealne su za šetnju i planinarenje zbog male visine, te lake dostupnosti većine vrhova. Gorja koja se nalaze u Središnjoj Hrvatskoj vrlo su različita, uglavnom su prekrivena šumom, ali su prohodna, te se može uživati u prekrasnim vidicima s njihovih najviših vrhova. Ako je planinarenje i šetnja Vaš način i stil života, odlazak u prirodu na čisti gorski zrak ono što Vas ispunjava novom energijom i zadovoljstvom, onda su Bilogora, Papuk i Moslavačka gora odredište koje vas zove da ih otkrijete i istražite i upoznate sve ljepote Bjelovarsko-bilogorske županije.
Bilogora
Po svojoj visini Bilogora je najmanja, ali prostranstvom jedna od najvećih naših gora. Pravilnog je reljefa, a pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok povezujući planine Hrvatskoga zagorja i Požeško gorje. Šume pokrivaju veliki prostor Bilogore čineći jedan od najvećih šumskih kompleksa u Hrvatskoj. Planinarski dom „Kamenitovac“ otvoren je 1951. godine i od tada je omiljeno izletište mnogih Bjelovarčana, planinara i drugih posjetitelja. Izgrađen je na hrptu brežuljka iznad sela Maglenča na rubu šume, što mu osigurava jedinstven položaj, a gostima pruža jedinstvene trenutke opuštanja u prirodi na 242 m nadmorske visine, te pruža prekrasan pogled na bjelovarsku dolinu, Kalnik i Prigorje. Uz dom se nalazi i poučna staza „Bilogora“, dužine 250 metara i dječja staza „Mali bilogorci“ duljine 4 km.
Papuk
Papuk je planina u istočnoj Hrvatskoj na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline. Petrov vrh jedan je od najistaknutijih vrhova na Zapadnom Papuku. Obrastao je šumom, a samo je sa sjeverne strane otvoren 300 metara dugačkom livadom koja završava kod planinarskog doma »Petrov vrh«. Prostor ispred doma opremljen je drvenim stolovima, klupama i pecarama, na raspolaganju svim ljubiteljima boravka na otvorenom u svako godišnje doba. Ishodište je brojnih planinarskih staza po području Zapadnog Papuka (do Vranog Kamena, Crnog vrha, Velikog Javornika), a zainteresirani mogu obići i srednjovjekovne gradine Dobru kuću i Stupčanicu. Ono što je posebno značajno da je upravo na Petrovom vrhu početak i kraj Slavonskog planinarskog puta, najstarije planinarske obilaznice koja je otvorena 1957. godine. Put je dug oko 320 km, a dionica za koju je zaduženo PD Petrov vrh proteže se od Novog Zvečeva, preko Crnog vrha, Petrovog vrha do Velikog Javornika gdje prelazi na područje pakračkih planinara.
Moslavačka gora
Moslavačka gora srce je Moslavine, a nalazi se na granici Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije, te ima status regionalnog parka. Najviši vrh je Humka 489 m. Površina Moslavačke gore iznosi oko 1350 km². Na sjeverozapadnoj strani, označeno je preko 40 kilometara planinarskih staza koje obuhvaćaju najistaknutije točke na tom području. Između njih ističemo vrhove Mjesec, Strmu među, Vis, Čajere i Visoko brdo, zatim utvrde Jelengrad i Košuta grad, te lokalitete kao što su Kamene kugle, kamenolomi Pleterac i Samarica, te Kaluđerov grob. Zbog svojih nepreglednih šuma, nevjerojatnog bogatstva flore i faune, svoje burne povijesti o kojoj svjedoče ostaci srednjovjekovnih utvrda, samostana i crkava, te svoje bogate kulturne baštine, ona je jedinstveno mjesto koje tek čeka da bude otkriveno.
Više o planinarenju u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji: www.tzbbz.hr/planinarenje/
