Masnoće su sastavni dio svakog obroka, a ima ih čak i u mnogim pićima, a da toga nismo svjesni. Masti su svoje mjesto pronašle u kofeinskim napicima - skrivaju se u mlijeku, običnome ili u prahu, u šlagu, ali i u voćnim napicima na osnovi jogurta i sirutke, u sladoledima, čak i u slatkišima poput gumenih bombona.
Svinjetina, perad, kruh i krumpir najčešće su na tanjuru prosječnog Hrvata, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Meso se jede svaki dan. Istraživanje je pokazalo da tjedno pojedemo 0,37 kilograma mesa peradi, tri puta više kruha, odnosno 1,36 kilograma te 0,82 kg krumpira. Kod nas su ulja te neželjene i opasne masti visoko na ljestvici namirnica koje najčešće konzumiramo. Prosječno pojedemo dvije i pol velike žlice ulja i pri tome unesemo 324 kcal, što čini 16 posto dnevnih energetskih potreba. Prosječni Hrvat dnevno pojede žličicu margarina i trećinu žličice maslaca. Masnoće su svuda oko nas – život i prehrana bez njih bili bi nezamislivi. Ljudski organizam podjednako treba masnoće, kao i proteine, vitamine, škrob ...
Provjerite porijeklo masti
Upravo su masti zadužene u našem organizmu za apsorpciju vitamina A, D, i E, a vitalne su i za nervni sustav. Od ukupnih dnevnih kalorija, 25 do 30 posto treba doći od masti. Ali ne bilo kojih. Neobično je važno znati koje su vrste masti potrebne našem tijelu, koliko ih treba i koje su vrste štetne. Ma koliko svi pričali o zdravoj prehrani, valja još jednom istaknuti da ona ne isključuje konzumiranje masnoće, no važno je znati je li ona životinjskog ili biljnog porijekla, u kojem je obliku te, dakako, voditi brigu o količini. Da bismo sačuvali zdravlje naših krvnih žila, potrebna nam je hrana s najviše mononezasićenih i polinezasićenih masti, jer one podižu razinu “dobrog” HDL kolesterola i smanjuju razinu “lošeg” LDL kolesterola. Na taj se način organizam štiti od nakupljanja plaka po stijenkama arterija, a ovakve masti pomažu i u sprečavanju nakupljanja masnoća na području trbuha. Namirnice u kojima ima najviše ovakvih poželjnih masti tekuće su zlato, poznatije kao maslinovo ulje.
Šaka badema i avokado
Oni bi se trebali naći na našim jelovnicima u količini od dvije do tri jušne žlice na dan. S obzirom na poželjan okus, nije ih teško uvrsti ni u koja jela, od juha do sala. Šaka badema, kikiriki, žlica sjemenki sezama ili svježi avokado pridonijet će zdravlju i osigurati dnevne potrebe za dobrim mastima u svakidašnjoj prehrani.
Uz to što spuštaju razinu LDL-a, mononezasićene masti sadrže i omega-3 masne kiseline. Njihova zastupljenost u prehrani zaslužna je za bolji rad mozga, dobro raspoloženje, a važnu ulogu imaju i u stimuliranju imunološkog sustava. Omega-6 masna kiselina utječe na zdravlje kože i očiju, a njome obiluje losos, lanene sjemenke, orasi, tofu... Čak i neka biljna ulja, poput sojinog i suncokretovog, sadrže omega-6 masne kiseline, no ipak je bolje ove kiseline potražiti u drugim namirnicama. Moderna su istraživanja pokazala da su industrijski obrađivana biljna ulja vrlo štetna zbog procesa hidrogeniziranja, odnosno očvršćivanja, koji obuhvaća manipulaciju na molekularnoj razini.
Masti koje bismo trebali izbjegavati u većoj količini, iako je to s obzirom na način života prilično teško jesu – zasićene masti. Njihovim unošenjem u organizam podižemo razinu kolesterola i drastično povećavamo rizik od nastanka i razvoja srčanih bolesti. Ovakve se masti nalaze u mesu i mliječnim proizvodima – i to baš u maslacu i vrhnju u kojima bismo svi rado uživali. One nisu zabranjene, no valja pripaziti na količinu koju unosimo. Nutricionisti preporučuju da takve masnoće u jelovniku ograničimo na 10 posto ukupnog kalorijskog unosa. Idealan bi omjer trebao biti od 2:1 do 4:1.
Zasićene su masti u čvrstom stanju pri sobnoj temperaturi. Rabe se pri konzerviranju hrane da bi se produžio rok trajanja. U hranu dolaze uglavnom iz životinjskih izvora (govedina, mlijeko i mliječni proizvodi, crveno meso), ali i iz tropskih biljnih ulja (kokosovo ili palmino). Upravo su one zaslužne za pojavu lošeg LDL-kolesterola u krvi te djeluju na snižavanje HDL-a. Povezane su i s upalnim procesima u organizmu te potiču razvoj bolesti krvnih žila i srca.
Ako brinete o svome zdravlju, izbjegavat ćete hranu poput margarina, čipseve, krekere i slične grickalice, pa čak i biljna ulja na kojima se prži, peče ili poha... Kod ovakvih namirnica ne bi trebalo samo smanjivati količinu nego potpuno ih izbaciti iz prehrane. Djelomično hidrogenizirane biljne masti vjerojatno su najlošija masnoća koju možete unijeti u organizam. Ako je unos omege-6 veći od unosa omege-3, to može potaknuti razvoj depresije i upalnih procesa. Kronični upalni procesi u tijelu mogu dovesti do srčanih bolesti i tumora. Na povezanost između prevelikog unosa omega-6 masnih kiselina i depresije te upalnih procesa upozorava studija objavljena u stručnom časopisu “Psychosomatic Medicine”.
>>Paradoksalno, ali nemasni proizvodi sve nas više debljaju
