Liječnici hitne medicine kažu kako je nagli pad temperatura manje opasan od ekstremnog rasta pa su dopodne u zagrebačkoj Hitnoj imali samo 70-ak intervencija za razliku od prethodnih dana kada ih je dnevno bilo i više od 260. Šef smjene dr. Mladen Hron pojašnjava kako je pad temperature većini donio olakšanje iako je uzrokovao promjene u organizmu.
– Niže temperature uzrokuju suženje krvnih žila što uzrokuje porast tlaka – pojasnio je dr. Hron. U pacijenta sa srčanim bolestima to može izazvati aritmije, barikardije, a u težim slučajevima i infarkt srca. Povišenje krvnog tlaka utječe i na mozak, posebno u pacijenta koji boluju od suženja krvnih žila, a posljedice mogu biti ishemije i moždani udari. Plućni bolesnici mogu doživjeti asmatične napade jer hladan zrak uzrokuje iritaciju bronhija. – Nagli pad temperature uzrokuje i pad adrenalina i serotonina u organizmu - otkrio je dr. Hron, što može izazvati glavobolje i depresiju. Pacijenti ipak lakše podnose ljetne promjene nego ekstremni pad temperatura zimi.
>>Za manje noćnih mora: Kako zaspati kad je vruće?
