Za prestanak pušenja nije presudna volja nego genetska predispozicija, otkrili su znanstvenici s američkog sveučilišta Duke. Istraživanje na tisuću ispitanika koje je trajalo punih 38 godina otkrilo je da postoje određene genetske varijacije kod pojedinaca koje imaju dvojaku ulogu – sklonost izgledima za početak pušenja u tinejdžerskoj dobi te kasniju jaku ovisnost o cigaretama.
– Tinejdžeri s visokim genetskim rizikom brzo su prolazili put od isprobavanja cigarete do pretvaranja u redovite teške pušače – govori voditelj istraživanja Daniel Belsky, piše Daily Mail. Ipak tvrdi da geni nisu jedini koji utječu na to hoće li netko zapaliti prvu cigaretu, ali uslijed njihova "djelovanja" teže je riješiti se te štetne navike.
Na početku istraživanja čak je 70 posto, tada mladih ispitanika, pokušalo pušiti, a oni s varijabilnim genima imali su 27 posto veće izglede da će dvadeset godina poslije također ostati ovisni o nikotinu, a 22 posto veće izglede da neće uspijevati s prestankom pušenja.
– Učinci genetskog rizika čini se da su ograničeni na ljude koji počnu pušiti kao tinejdžeri. To sugerira da postoji nešto specifično vezano uz izloženost adolescentskog mozga nikotinu u odnosu na genetske predispozicije – kaže Belsky i dodaje da su ovisnici o nikotinu do 38. godine života u prosjeku skloni popušiti 7300 cigareta više od prosječnog pušača.
