KARNEVALSKI OBIČAJI

Od slavonskih čuvara Save do lastovskih pokladara

karneval
pixsell
05.02.2013.
u 18:17

Vrijeme u kojem je pretjerivanje dopušteno, kad se brk masti slasnom hranom, a žeđ gasi vinom, kada se lica skrivena iza krinke pleše, zabavlja i kradu poljupci...

Pretjerati podjednako u jelu, piću i zabavi dopušteno je tijekom veljače! Karnevali, maskirani balovi i promenade, gozbe i veselja stoljećima obilježavaju kraj najhladnijeg dijela godine kada je dopušteno prepustiti se strastima, prozivati i suditi krivce, a sve to prije korizme, razdoblja odricanja, koja slijedi kada se isprate i najčešće spale simboli lošega.

Karnevalsko slavljenje poznato je još od srednjeg vijeka, a u povijesti su zabilježeni pokušaji da ga se zabrani pod krinkom – poganskih običaja. Karnevalsko doba završava pokladnim utorkom ili fašnikom. To je ujedno i posljednji dan prije Pepelnice, Čiste srijede, koja označava početak korizme.

Karnevalsko se doba svake godine određuje prema Uskrsu, a naziv poklade dolazi od starohrvatskog glagola “klasti” – prerušavati se. Pokladni su običaji u svakom kraju drukčiji, no zajedničko im je prerušavanje i maskiranje, pohodi po mjestu i okolici, uz obilnu i masnu hranu, suho meso, zelje, kolače, puno vina te kuhane rakije kako bi se ostalo u snazi. Uza sve to obavezno je i dizanje velike buke, ples pa i brojne psine...  Od Slavonije do Kvarnera, Dubrovnika i otoka, svaki kraj njeguje svoje specifične običaje i hranu koja se u to doba obilno priprema i jede.

Na Lastovu, s kojeg potječe jedan od najstarijih hrvatskih karnevala, njeguje se tradicija koja oživljava priču o nesretnom sicilijanskom glasniku koji je od otočana tražio predaju.  Lastovci su otok obranili, a glasnika uhitili, vodili ga po selu pa spuštali s brda do dna sela na konopcu. I dan-danas u selu se kroji i pijeskom puni lutak, odijeva ga se, a na noge mu se obuvaju čizme te se na najljepšem tovaru na otoku vodi kroz mjesto i, dakako, spušta dok mu oko nogu sijevaju petarde.  Sicilijanski glasnik s Lastova samo je jedan od krivaca kojem se sudi na kraju karnevala.

Diljem zemlje uz poklade vezani su narodni običaji, usredotočeni na spaljivanje Princa karnevala, Krnjevala, Krnju, Fašnika .... krivca svih krivaca – lutke od slame i krpa koja zlom sudbinom plaća za sve ljudske grijehe i zlo koje se dogodilo u prošloj godini. Najčešće završi na lomači, a u Mošćeničkoj Dragi su ga čak – lansirali u svemir... uz poruku – Ne vraćaj se!

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije