Što je post, koji su sve razlozi zbog kojih ljudi poste, kako utječe na čovjekovo tijelo i psihu razgovarali smo s nutricionisticom Oljom Martinić. Otkrila nam je i što se tradicionalno u našim krajevima jelo za vrijeme korizmenog posta i počastila nas s nekoliko korizmenih recepata.
– Post je apstinencija od određene hrane ili čak cijele skupine hrane. Post može biti voljan ili prinudan. Post se često preporučuje iz medicinski opravdanih razloga, najčešće prije operativnih zahvata ili pak uz dijagnostičke intervencije, i tada je post prinudan. Voljni post motiviran je stilom života ili uvjerenjima te se definira kao povremeni ili stalni. Kod povremenog je najčešće riječ o "detoks" postu, dijetama i slično, a stalni post je slučaj da postimo od nekih namirnica cijeli život iako za to nemamo medicinski razlog, već smo se za takav model odlučili iz uvjerenja. Tu je riječ o makrobiotičkoj prehrani, "raw food", odnosno konzumaciji sirove hrane i drugim modelima prehrane – govori Olja Martinić.
Kroasan u Italiji, jaja u Indoneziji... U ovoj zemlji se jede najzdraviji doručak:
Najpoznatiji i najrašireniji su tradicionalni vjerski postovi. Mogu biti jednodnevni, tjedni pa i po nekoliko tjedana, koliko traje korizmeni post. Korizmeno vrijeme je vrijeme odricanja. Tradicionalno, nema velikih okupljanja, vjenčanja, proslava, a jelovnik je posni, umjeren i reduciran.
– Vrijeme korizme dolazi nakon zimskog perioda. To je vrijeme bez velikih okupljanja i slavlja i uz što jednostavnija jela. U jesen su se konzervirali i sušili proizvodi koji su tijekom zime bili osnova prehrane primjerene klimatskim uvjetima. I baš sad, u rano proljeće, ispraznile su se smočnice i tavani, a još uvijek nema novih plodova jer priroda se budi uz duže i sunčanije dane. Zato se koriste tzv. trajne namirnice, koje se mogu mjesecima očuvati na sobnim temperaturama ili u rashlađenim prostorijama. Tako su zastupljena jela s krumpirom, leguminozama, kiselim kupusom, repom, orašastim plodovima, suhim voćem, jajima i sirom. Svaki kraj je imao i slijedio svoje običaje te su se nostalgično očuvala tradicionalna jela i pored globalne dostupnosti svih namirnica većim dijelom godine. Premda se zagovara sve češće sezonski jelovnik (jesen, zima, proljeće i ljeto) kao poželjan model nutritivne dostatnosti i gastronomske maštovitosti, praktična i polupripremljena jela su najprisutnija u modernoj prehrani – kaže Olja Martinić koja je pohvalila i brojne restorane koji se prilagođavaju zahtjevima potrošača i u korizmenom vremenu u ponudi imaju prilagođena jela.
Cilj korizmenog posta jest umjerenošću u jelu i piću te osnažiti duhovnu snagu pojedinca, što bez sumnje može imati i pozitivan učinak za zdravlje i tjelesnu formu čovjeka.
– Pretjerivanje u jelu i piću smatra se grijehom, a i brojne znanstvene studije potvrdile su da je upravo pretjerivanje u jelu i piću podloga za brojne kronične bolesti – ističe Olja Martinić, koju smo pitali znači li to da post pozitivno utječe na zdravlje čovjeka.
– Post zaista može biti pozitivan i donijeti benefite po zdravlje, ali važno je piti dovoljno, odnosno ne reducirati unos tekućine zajedno s redukcijom hrane – kaže Olja Martinić i upozorava kako tijekom posta treba biti oprezan.
Naime, post, odnosno reduciran unos hrane u tijelo, nije uvijek bezazlen, može imati i negativne posljedice po čovjekovo zdravlje.
– Kronični bolesnici se prije posta moraju konzultirati sa stručnom osobom i prilagoditi režim posta svom zdravstvenom statusu. U slučaju simptoma kao što su vrtoglavica, tremor mišića ili opća slabost, obvezno privremeno odustati od višednevnog posta dok se ne ustanovi razlog smetnji – upozorava Olja Martinić.
Dostavljač hrane visio 25 metara iznad kanala kako bi dostavio hranu! Pogledajte impresivne prizore:
