Ne moraš jesti manje, no biraj namirnice mudrije - poručit će Angelina Paić, sveučilišna specijalistica nutricionizma i dipl. ing.prehrambene tehnologije. Za sebe će reći kako radi u laboratoriju, piše kolumne i educira o zdravoj prehrani.
U želji da živimo zdravije, dodaje ona, često se vodimo mišlju kako se trebamo odricati namirnica i rijetko kada idemo u smjeru: “Čega trebam unositi više u svoj organizam?”
- Svaka faza života traži prilagodbu i suosjećanje u donošenju odluka koje trebaju biti u službi zdravlja. Namirnice trebamo birati mudro, jer hrana je energija, no i informacija našim stanicama. Hrana koju jedemo može usporiti starenje, ali i ubrzati taj proces. Zaboravili smo slušati potrebe tijela, navikli smo ignorirati signale gladi i sitosti i često si postavlja mo nerealne ciljeve kako bismo provodili režime koji nisu dugoročno održivi. Držanje dijeta je totalno out, briga o sebi je in - poručuje ova nutricionistica, Nužno je, stoga, promijeniti stav o prehrani.
Kroasan u Italiji, jaja u Indoneziji... U ovoj zemlji se jede najzdraviji doručak:
- Osjećaj grižnje savjesti je prečesto na našim tanjurima. Hrane smo se počeli bojati, zbog hrane smo počeli patiti i na zdravu prehranu smo počeli gledati samo kroz prizmu restrikcija. Hrana je naš zajednički interes, no i individualni doživljaj. Kako imamo jedinstven otisak prsta, imamo i jedinstvenu mikrobiotu. Gotovo sve bolesti su povezane sa zdravljem crijeva - govori.
Mikrobiota je, pojašnjava, zajednica “dobrih” mikroorganizama - bakterija, virusa, gljiva, protista - koja naseljava većinom debelo crijevo, predstavlja važnu kariku u normalnoj probavi hrane, iskorištenju hranjivih tvari, ali i funkciji imunološkog sustava te sintezi neurotransmitera i hormona. Disbioza (neravnoteža) unutar tog sustava vodi nas ka bolestima, lošem stanju kože, disbalansu metabolizma. Nužno je održavati i hraniti taj ekosustav unutar nas svakodnevno.
Nadalje, dobra hrana vodi ka dobrom raspoloženju.
- Znanost je u mnogim studijama do sada potkrijepila ovu tvrdnju. Naše ponašanje ne ovisi samo o mozgu, kako se donedavno mislilo. Crijeva su organ 21. stoljeća i često ih zbog velike važnosti za naš život nazivaju “drugi mozak”. Mikrobiota ima veliki utjecaj i na mentalno zdravlje. U crijevima, naime, imamo oko 400 do 600 milijuna neurona (živčanih stanica). Crijeva osjećaju naš unutarnji život i rade u podsvijesti. Savršeni sklad hormona, neurotransmitera i električnih impulsa omogućuje jasnu komunikaciju "oba mozga" putem živca vagus. Crijeva "upoznaju" svaku molekulu koja je došla iz okoline putem hrane, "raspituju" se kod imunoloških stanica prijeti li nam opasnost od patogena. Neuravnotežen mikrobiom vodi ka bolesti - naglašava Angelina Paić.
Bakterije u crijevima također proizvode stotine neurokemikalija koje mozak koristi za regulaciju osnovnih fizioloških procesa, kao i mentalnih procesa poput učenja, pamćenja i raspoloženja. Dva glavna neurotransmitera - serotonin i dopamin, čiji višak ili manjak uzrokuje psihičke i mentalne poremećaje, sintetiziraju se u mozgu, ali i u crijevima.
- Naime, 50 posto dopamina sintetizira se u mozgu i isto toliko u crijevima. Međutim, u crijevima se sintetizira čak 95 posto serotonina, a u mozgu samo 5 posto. Podsjetimo kako je upravo serotonin najviše povezan s depresijom, ali i kvalitetom sna - navodi naša sugovornica. Njezina je poruka: Fokusiraj se na hranu koju unosiš u organizam, a ne samo na zabrane i odricanja! Nepotrebno odricanje od određenih namirnica i isključivanje iz prehrane, smatra, može učiniti više štete nego koristi - može dovesti i do malnutricija, odnosno manjka esencijalnih i hranjivih tvari u ljudskom organizmu.
- Držanje dijeta stvara grčeviti kontrolirajući i nezdrav odnos s hranom. Oni koji pokušavaju kontrolirati svoju težinu putem ograničenja i uskraćivanja često otkrivaju da te taktike mogu pogoršati problem s težinom, ali i mentalnim zdravljem - zaključuje.
Nedostaje vam energije kroz dan? Pojačajte je s ovim stvarima - umjesto nekoliko šalica kave:
