Na stolu kuhana šunka i hren, u pećnici mirisna pinca, a košarica prepuna šareno oslikanih jaja. Rumena, zelena, plava, sa sličicama ili oslikana voskom, zlatasta ili bakreno smeđa kuhana u ljuski luka, ukrašena bojama mlade trave... Tradicija oslikavanja jaja zapravo je poganski običaj, a simbolizira novi život. U katoličkom svijetu ono je vezano uz Isusovo uskrsnuće, a jaja su dio obreda blagoslova hrane koju vjernici nose u crkve na samo uskrsno jutro.
Poruke skrivene u boji pisanice
Običaj ukrašavanja jaja njeguje se diljem svijeta, a boje i motivi pisanica imaju simboličko značenje i nose poruke. Tako najčešća boja - crvena - predstavlja radost života i ljubavi, žuta mladost i čistoću, zlatna duhovnost i mudrost, a plava dobro zdravlje i vjernost.
Zelena je znak zdravlja, nade i bogatstva, ružičasto oslikana jaja poručuju želje za uspjehom i zadovoljstvom, smeđa iskazuju velikodušnost, a ljubičasta govore u prilog povjerenju i strpljenju.
Narančaste su pisanice znak izdržljivosti i ambicije.
Crvene od ljuski luka i sjajne od špeka
Za razliku od danas dostupnih komercijalnih boja, pisanice koje se uređuju na tradicionalni način boje se prirodnim bojama, a među njima je najčešća crvena, i to nastala kuhanjem ljuski crvenoga luka. Međimurci pisanice boje čak i crnom bojom od bobica bazge, a motive – tradicionalne uskrsne pletere i slično – rišu vrškom igle umočenom u otopljeni vosak. Kada je pisanica oslikana, kuha se u boji od luka do žarke boje. Vosak se skida kad domaćice lašte pisanice slaninom.
Najveće pisanice u Kanadi i Koprivnici
Dok se Hrvati diče velikim koprivničkim pisanicama oslikanim motivima naivne umjetnosti, one ipak nisu najveće jer je najveća ikad oslikana pisanica napravljena u Kanadi. Uskrsni običaji diljem svijeta, a vezani uz pisanice, razlikuju se. Dok Englezi dan uoči Uskrsa na Sveučilištu u Oxfordu na Veliku subotu organiziraju “lov” na uskrsna jaja, u Meksiku pripremaju lažna jaja koja napune konfetima, a nazivaju ih “cascarones”. U Rusiji su pisanice suveniri, a Rusi se posebno ponose pisanicama zlatarske kuće Fabergé. Prvo takvo jaje izradio je Petar Karl Fabergé.
Proslavljena carska zbirka jaja i dragulja
Priča o Fabergéovim jajima ruske careve Aleksandra III. i Nikolu II. i za obitelj Kelch počela je kada je car Aleksandar supruzi Mariji Fjodorovnoj poklonio prvo jaje s Fabergéovim potpisom. Bila je toliko oduševljena da joj je car nastavio poklanjati po jedno svake godine, sve dok ih nije skupila 65. Zbirka danas broji 57 komada, a smatraju se remek-djelom zlatarske umjetnosti. Ukrašena su biserima, a svako nosi svoje ime; labud, paun, pupoljak, carević ...
Najvrednija zbirka jaja u Europi
Dok se Fabergéova jaja čuvaju u muzejima i zbirkama kolekcionara, a najviše ih je u zbirci ruskog bogataša Viktora Vekselberga te u moskovskom muzeju u Kremlju, Zagreb ima najveću i najvredniju zbirku pisanica u Europi. Smještena je u Etnografskom muzeju, potječe iz Beča, a 1847. godine darovao ju je biskup Josip Juraj Strossmayer.
>> "Potkovana" pisanica iz 1929. godine
