Polovica je građana sklona kupovati ekološke proizvode, no velik ih je broj skeptičan prema deklaracijama i certifikatima takvih proizvoda, pokazuje istraživanje portala Ja trgovac i agencije Hendal.
Približno polovica građana barem ponekad kupuje proizvode koji su deklarirani kao ekološki. Takvi proizvodi najčešće se kupuju u super ili hipermarketima, specijaliziranim trgovinama i na tržnicama. Zanimljivo je istaknuti da više od 80% kupaca izjavljuje kako im je važno da su ekološki proizvodi koje kupuju hrvatskog podrijetla.
Tek polovica građana smatra da su proizvodi označeni kao ekološki zdraviji od standardnih, 34% smatra da to nije istina, a 17% je neodlučno. Također, velik dio građana ne vjeruje u vjerodostojnost ekoloških certifikata; njih 41%, dok je onih koji certifikate smatraju vjerodostojnima 37%.
Udio građana koji odobravaju višu cijenu proizvoda iz ekološke proizvodnje podjednak je udjelu onih koji takvu cijenu smatraju neopravdanom. Iako se velik dio građana potrudio u zadnje vrijeme hraniti zdravije (43%), nešto je veći broj onih koji u posljednje vrijeme nisu mijenjali način prehrane. Istraživanje je provedeno u ožujku ove godine na 400 građana.
Prvo treba raščistiti pojam ekološke hrane. Da li je to PRIRODNO UZGOJENA i GENETIČKI NEMODIFICIRANA hrana, te pakirana u prikladnu, neškodljivu ambalažu, odndosno konzervirana neškodljivim postupcima (soljenje,sušenje, uljenje, oblaganje mašću, ...). Ako je tako, onda prihvaćam tu definiciju. No, ukolikoo i jedan od navedenih čimbenika ne odgovara tome, onda je to DJELOMIČNO ili POTPUNO ekološki neprihvatljiva hrana. To bi trebalo biti na deklaraciji. Osim toga, kolika je učestalost provjera, te ustanove koje obavljaju te provjere. Sve bi to trebala imati svaka deklaracija.