Oble, posute šećerom u prahu od kojeg ostaju bijeli brkovi, pa još k tome punjene pekmezom kojim ćete se umrljati, rumenke s ‘pupkom’ od pekmeza za lijene domaćice ili one malo manje i ‘prazne’ koje nestaju u dva zalogaja..., a tek šuplje – ‘policijske’, s glazurom od čokolade, mrvicama, šećerom...
Prava kraljica karnevala
Njezinu veličanstvu krafni, među slasticama suverenoj vladarici veljače sve do pokladnog utorka, gotovo i nema onoga tko će odoljeti unatoč tome što je svaka ‘teška’ gotovo 400 kalorija. Ma kakva bila, prava krafna mora imati žuti ‘strukić’, trag od prženja u dubokom ulju. Poslastica od dizanog tijesta poznata je diljem svijeta, od Norveške, gdje je nazivaju smultring i godišnje pojedu čak pet milijuna krafni, pa do Turske gdje ih zovu uštipcima, i američkog donuta proslavljenog u filmovima kao omiljeni policijski doručak. Iako im je podrijetlo, barem ono u izdanju punjenom marmeladom od marelice, austrougarsko, ove slastice javljaju se u nekoliko inačica u našim krajevima. Sjever Hrvatske poznaje ih kao krafne, dok su duž obale oblikom malo manje – poznatije kao pokladnice, fritule, frite, fritele, ulenjaki... Zajednički nazivnik s krafnama je taj da se prave od dizanog tijesta, aromatiziraju, prže u ulju i posipaju šećerom u prahu.
Slastica s potpisom
Način pripreme fritula jasan je pokazatelj tradicije, a njihov recept jasno odaje odakle dolaze. Rakija od ruže tajni je dodatak istarskih domaćica, a ‘gratana’ (ribana) korica limuna spretnih Dalmatinki. Dodaci koji se pak stavljaju u ove rumene mirisne loptice pečat su obitelji.
Tako dodaci poznatih venecijanskih fritula, za koje se čak i u povijesnim spisima tvrdi kako su ondje prvi put napravljene, ovise o staležu. Pinjoli i krema od jaja stavljaju se u one pripremljene u kuhinjama plemićkih kuća, a grožđice su rezervirane za trgovačke obitelji. One posute šećerom jeli su svi ostali. Za karnevala su se pekle u fritolerama, malim drvenim kućicama na ulicama i trgovima Serenissime.
