Tamna i gorka, smeđa i opojna, svijetla i slatka, s nugatom, kokosom, cimetom, medom, bademima, čak i s gumenim medvjedićima i s ružinim laticama..., čokolada na tisuću i jedan način, u količinama o kojima možete sanjati, a sve to na dohvat žličice, kojom su vas ‘naoružali’ domaćini na ulazu u najveću malu tvornicu čokolade u austrijskom Reigersburgu nedaleko od Graza – Zotter. Pedesetak Zagrepčana, članova i prijatelja Kluba obožavatelja čokolade, imalo je priliku obići tvornicu u kojoj se na jedinstven način, poštujući ekološke standarde i od organski uzgojenog kakaovca, proizvode ograničene količine čokolade.  

Josef Zotter priču o svojoj čokoladi ‘skrojio’ je tek nakon što je 90-ih godina obišao dijelove prašume u Južnoj Americi i upoznao put kakaovca od zrna do mlade biljke i neobičnog drveta iz kojeg – zanimljivo je bez grane – raste i zrije mahuna kakaovca.  

– U svijetu industrijske čokolade, koja se temelji većinom na šećerima, mlijeku u prahu i dodacima, ovakve su čokolade rijetkost – objašnjava nam domaćin, vodič kroz tvornicu. Zotterova vizija bila je napraviti čokoladu koja neće biti u masovnoj prodaji i šećerima kvariti dječje zubiće, već deliciju i za najizbirljivija nepca. A put od zrna kakaovca do slasne tamne tablice ili raskošne praline traje i nekoliko mjeseci. Čak su i znanstvenici potvrdili kako čokolada izaziva sreću.  

Mjeseci brige o zrnu   

Nakon berbe, zrno fermentira, pa se suši, melje... Čokolade koje u Zotteru s ponosom pokazuju toliko su moćne da se nakon prvog kušanja zavrti u glavi. Već na ulazu u tvornicu svakom posjetitelju domaćini daju keramičku žlicu kojom može grabiti i kušati koliko god čokolade može. Većina se već na prvoj postaji, koncentratu čokoladne smjese, ‘predozira’, tako da za ostalih 200-tinjak vrsta slastice više nema mjesta. Fontane od nekoliko katova svih tonova i koncentrata čokolade vrebaju iz svakog kuta, a vrhunac atrakcije panoramski je bar u kojem vas dočekaju vrčić vrelog mlijeka i minijaturna žičara kojom do vas putuju paketići mirisnih slastica za topljenje s dodacima svih mogućih mirodija, od đumbira, cimeta, čilija do kokosa, burbon vanilije...

U pokret žele čokoladoljupce iz cijele Hrvatske

Klub ljubitelja čokolade osnovali smo kako bismo promicali kulturu konzumacije ove predivne namirnice i demistificirali priču o tome da je to kalorijska bomba, kaže Boris Jurič, osnivač i predsjednik Kluba ljubitelja čokolade. Krećemo u obilazak i naših tvornica u Požegi i Splitu, a na jesen idemo u Peruggiu, Pariz. Ako bude zainteresiranih, ići ćemo i u Afriku, u Ganu. Želimo da nam se i iz ostalih gradova pridruže čokoladoljupci pa da sklonost čokoladi postane masovniji pokret na zadovoljstvo svih – poručuje Jurič.  

Kao u salonima igara na sreću povlače se ručice na rezalicama pločica čokolade, a možete ih potezati i kušati do mile volje, baš kao i one na pokretnoj traci. Vaše je tek da stanete, udobno se naslonite i iz malih vagončića ‘pikate’ onoliko čokolade koliko možete pojesti.  

Carstvo bombona  

Ako više volite kandirano voće u čokoladi, višnje, ribiz, maline ili orašaste plodove, tada će odjel s bakrenim kotlićima koji se vrte biti mjesto za vas. Tridesetak različitih vrsta čokoladnih bombona s voćnom ili hrskavom jezgrom nastaje pred vama – i za vas.

 – Ovo je nov pogled na čokoladu i njezinu komercijalizaciju. Bilo je zanimljivo vidjeti što i kako rade drugi – komentira Josip Brna s Raba, vlasnik manufakture za izradu čokoladnih pralina čija je majka Vilma autorica čuvene Rapske torte.

Manufakturna radionica; pločice od 35 grama stoje 1,45 eura

Luksuzna pakiranja; selekcije pralina stoje i do 30 eura, a čokolade od 80 g oko 3 eura

17.000 posjetitelja godišnje dolazi na razgled i kupnju

9

NOVO ODBROJAVANJE

Imamo novi datum smaka svijeta: Ovaj je predvidio Isaac Newton i jako je blizu

25

Radislav Krstić

General Mladićeve vojske poslao pokajničko pismo i priznao genocid: 'Počinio sam nezamisliv zločin'

2

promjena

Nakon priznanja o otvorenom braku, Ruben Van Gucht odlučio se za drastičan rez: 'Skinuo' je Blankin prsten?

Zaduživanje

Što hrvatski građani najviše kupuju na kredit? Nenamjenski gotovinski krediti narasli na 8,7 milijardi eura

Briga o sebi

Može li ovaj dodatak usporiti starenje i pomoći općem blagostanju?

Poslodavac nudi plaću od 2.200 € do 2.700 € neto, evo gdje se prijaviti