stigli do plafona

Više nećemo rasti u visinu, 
sad rastemo samo u – širinu

dijeta,tijelo,ljeto
Foto: Thinkstock
1/3
10.09.2014.
u 08:30

Danci su visinski maksimum dosegli prije 40 godina, Indijci i Kinezi dalje “rastu”, a Vijetnamci još nisu ni počeli “rasti”

Visinom smo dosegnuli maksimum, a nastavljamo rasti samo u – širinu. Naime, djevojke i mladići u Hrvatskoj rastom su stigli do plafona, ali granice debljine stalno se proširuju pa zato stručnjaci zabrinuto upozoravaju da nam prijeti povećanje broja oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti.

Zastoj u rastu

Zaključak je to koji se nameće nakon analize podataka o visini, težini i indeksu tjelesne mase (BMI, računa se tako da se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima) mladih od 15 do 19 godina između 1950. i 2010. koju je napravila skupina znanstvenika sa zagrebačkog Instituta za antropologiju i Zavoda za javno zdravstvo. Istraživanjem je obuhvaćeno 42.478 djevojaka i mladića, a podaci za razdoblje od 1991. do 2010. odnose se na 3393 učenika zagrebačkih srednjih škola. Podaci pokazuju da su djevojke u posljednjih 60 godina u prosjeku više za oko 6,2 centimetra te za 6,8 kilograma teže, dok se prosječna visina mladića povećala za oko 12,2 centimetara, a težina za 17,3 kilograma. Noviji podaci, oni iz 2010., kazuju pak da je prosječan raspon visine od 165,2 cm kod 15-godišnjakinja do 165,9 cm kod 19-godišnjakinja te od 176,5 cm kod 15-godišnjih do 180,9 cm kod 19-godišnjih mladića. A prosječna težina djevojaka od najmlađih do najstarijih u skupini u rasponu je od 58,6 do 63,3 kilograma te od 70,3 kg kod 16-godišnjih mladića do 77 kg kod 18-godišnjaka.

Navedeni rezultati odražavaju pozitivne ekonomske trendove u Hrvatskoj tijekom tih 60 godina, s izuzetkom početka 90-ih i utjecaja rata. Prije 1991. djevojke su imale veći BMI od mladića, a nakon toga odnos se obrnuo.

– Podaci pokazuju usporedni rast BDP-a i indeksa tjelesne mase kod mladih. Studija također pokazuje da je u posljednjih 20 godina došlo do zastoja u rastu u visinu, odnosno visina se nije bitno mijenjala, što znači da smo kao populacija dosegli svoj biološki maksimum pa se očekuje da prosječna visina stanovništva neće dalje rasti. I to nije zabrinjavajuće. To je jednostavno činjenica koju treba prihvatiti. A ona je posljedica poboljšanja mnogih uvjeta: zdravstvenih, ekonomskih, radnih...

Njima smo mogli realizirati ono što nam u genima piše – kazala nam je jedna od autorica analize prof. dr. Tatjana Škarić Jurić s Instituta za antropologiju. Dodala je kako su Danci, primjerice, još prije više od 40 godina dosegnuli svoj visinski maksimum, dok Indijci, Japanci i Kinezi i dalje "rastu", a stanovništvo, recimo, Kambodže ili Vijetnama još nije počelo "rasti" jer im je visina u posljednjih stotinu godina identična. No, ono zbog čega treba zazvoniti na uzbunu, što je itekako zabrinjavajuće, jest porast težine.

Pogubno debljanje

– U istom tom 20-godišnjem razdoblju u nas je zabilježen znatan porast tjelesne mase u oba spola i u svim dobnim skupinama, no ta karakteristika vrijedi za cijeli svijet. Ipak, u odnosu na europske zemlje Hrvatska stoji jako loše jer smo drugi-treći u Europi po debljini odraslog stanovništva. Posebno je alarmantno što je nakupljanje težine prisutno kod djece i adolescenata, a to se nakupljanje onda nastavlja i tijekom starenja – upozorava T. Škarić Jurić napominjući da je debljanje nacije, osobito djece, u korelaciji s gledanjem televizije. Nadalje, debljina je povezana i s velikim brojem kroničnih bolesti. Stoga, poručuje, ove današnje pogubne trendove svakako treba zaustaviti. Istaknula je i to da bogatije nacije nemaju problema s debljinom, dok je debljina obilježje siromašnijih država i siromašnijih ljudi, a uzmemo li u obzir višegodišnje trajanje krize i sve veće osiromašenje našeg naroda, nije na odmet istaknuti kako je najjeftinija hrana upravo i ona najkaloričnija i najnezdravija.

>>Ovo su TOP namirnice koje pomažu u gubitku kilograma

>>Da biste doznali koliko dugo ćete živjeti, metar u ruke!

>>Vaš mališan mnogo spava? To je samo znak da ubrzano raste

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije