Kad su na službenoj Facebook stranici Skloništa za nezbrinute životinje Lič, ali i u jednom lokalnom mediju, pročitale da je veterinarska inspekcija naredila eutanaziju svih pasa koji su u skloništu dulje od 60 dana, a kao glavni krivci za to navode se podnositeljice prijava veterinarskoj inspekciji, prozvane Sanela Grahorić i Nataša Bolha-Cindrić nisu znale što ih je više šokiralo. To da netko tvrdi kako će psi biti uspavani zato što ih je previše ili to što potpisnici objavljenog teksta, djelatnici skloništa Lič, za najavljenu eutanaziju optužuju njih dvije.
Najmanji problem
Iako su u prijavama S. Grahorić i N. Bolha-Cindrić navele brojne nepravilnosti, na koje upozoravaju već više od godinu dana, iz objavljenog teksta dalo se iščitati kako je veliki broj pasa jedino što ih muči. A to je, kažu, daleko od istine.
- Otkad je u sklonište kao voditeljica došla Milka Mijanović, događaju se strašne stvari. Volonterima koji su bilo što prigovorili zabranila je ulazak u sklonište, nismo smjeli uzimati pse nakon 60 dana na privatni smještaj, prijeti nam tužbama, a jednu udomiteljicu prijavila je i inspekciji zbog skrivene namjere, jer kujicu koja se nije složila s domicilnim psom nije vratila u sklonište već joj je pronašla novi dom. Nije bilo važno ni to što je kujicu uzela osoba koja je već udomila dva psa iz Liča, Da, pasa je u skloništu puno više nego bi ih smjelo biti, no to je samo dio priče. Kujice se ovdje ne odvajaju od mužjaka pa ostaju skotne, štenad umire od zaraza, psi nisu čipirani, ne poštuje se karantena, a neki nemaju ni pristup u zatvoreni dio. Uz to, drže i mačke iako ne bi smjeli - kaže Sanela Grahović, jedna od podnositeljica prijava. Dodaje kako su, prema podacima koje su dobile iz samog skloništa, u 14 mjeseci u Liču 94 psa uginula ili eutanazirana, navodno zbog agresivnosti. A Nataša Bolha-Cindrić osobno se uvjerila kako štenad i odrasli psi borave u zajedničkom prostoru.
- Išla sam u Lič s gospođom koja je udomila Mirtu, kujicu koja je dva puta ostala skotna u skloništu. Nismo smjele ući, ugovor o udomljavanju potpisivao se na cesti, na haubi automobila. I tada sam ugledala malo štene u dvorištu s odraslim psima. Ne znam kako, maleni se odjednom stvorio na cesti. Podigla sam ga i isti tren odlučila odnijeti kući – priča N. Bolha. Na žalost, štene je već bilo bolesno i ubrzo je uz svu terapiju uginulo od parvoviroze.
Prozivke je ne brinu
Upraviteljicu skloništa Lič Milku Mijanović prozivke volontera ne zabrinjavaju, kaže kako s njima nema problem, osim s pojedincima. Budući je javno rekla kako je Lič sklonište u kome eutanaziji zdravih pasa nije bilo mjesta, te da onima kojima istekne rok od 60 dana Veterinarska stanica Rijeka, u sklopu koje je i ovo sklonište, financira ostanak, zanimala nas je sudbina bolesnih pasa.
Bolesni psi se probaju izliječiti, ukoliko su gluhi, slijepi ili teško ozlijeđeni, veterinari odlučuju hoće li imati kvalitetan život – objašnjava Mijanović, napominjući kako ne treba brzati ni s eutanaziranjem pasa zbog agresivnosti, treba vidjeti može li ih se socijalizirati, a za to postoje educirani ljudi. Primjedbe da se ne može slobodno ući u sklonište Mijanović odbacuje i veli - svatko tko želi, može doći, no dodaje kako određeni ljudi ne mogu u sklonište bez njihova nadzora. Smeta je što ih neki poistovjećuju s udrugom Lič koja, tvrdi Mijanović, skuplja donacije, a da novac nikada ne stigne do pasa.
Nakon što je i veterinarska inspekcija potvrdila da je prostor skloništa prekapacitiran, zanimalo nas je zašto upraviteljica riskira s prekobrojnim psima, znajući da im nakon 60 dana prijeti eutanazija. Zabilježeno je i da psi nemaju pristupa zatvorenom dijelu skloništa, da se karantene ne poštuju.
- U karanteni su dva boksa u kojima ima mjesta za dva psa. Ako dođe treći, smješta se kod našeg djelatnika. Najvažnije je da se pas makne s ulice, našli smo načina i inspekcija to odobrava. Imamo i tri vanjska boksa, ogromno dvorište u kojemu psi slobodno trče, imaju hranu - objašnjava Mijanović. Ozbiljnih je primjedbi bilo i na držanje kuja zajedno s mužjacima u vrijeme njihova tjeranja, pa se dogodilo da su prim udomljavanju bile skotne.
- Da, bilo je i toga. Sterilizacija ide na naš trošak, ali skoro ćemo i to riješiti, pri kraju je izgradnja ambulante u sklopu skloništa, kirurška sala, za sve treba vremena – priznaje Mijanović, no kategorična je kada je u pitanju čipiranje pasa. Naime, ustanovljeno je da pojedini psi u skloništu nemaju čip, unatoč zakonskoj obavezi označavanja.
- Neću ih čipirati dok ih ne udomim. U skloništu su pod našim nadzorom, svi su cijepljeni protiv bjesnoće, a čipiraju se kod odlaska – kazala je. Zanimalo nas je i kako se dogodilo da su štenci i odrasli psi zajedno, zbog čega malenima prijeti parvoviroza, no Mijanović tvrdi da postoji vanjsko manje dvorište u kojem su štenci izdvojeni i ne miješaju se s odraslima. Ipak, priznaje kako je jednom prilikom štenac prokopao rupu i provukao se do dvorišta u kojemu su odrasli psi. Ne prihvaća primjedbe i na oglašavanje samo dijela pasa. Kaže kako se oglašavaju na Facebooku i stanicama Udruge za zaštitu životinja Delnice, ali samo oni koji su spremni za udomoljavanje. Odbacuje i tvrdnje da su s psima u skloništu i mačke.
- Nema ih u skloništu. Mačke steriliziramo na naš trošak i vraćamo na mjesto gdje su nađene, bitno je da se ne stvara nova populacija – kazala je Mijanović.
I dok inspekcijski nadzor još traje, volonterke najavljuju kako će zbog svega potražiti i pravnu zaštitu, no neće odustati od pomaganja psima. I zato pozivaju sve koji mogu i imaju mjesta da im pruže dom. Kažu, životinje nisu krive što neki ne poštuju ni zakone ni propise.
