Rak pluća dosad je bio isključivo neizlječiva, smrtonosna bolest. Pacijenti bi u bolnicu došli u teškom stanju i s metastazama. No zahvaljujući programu ranog otkrivanja raka pluća 20-ak ljudi je izliječeno, a njih još stotinu operirano.
– Kad se bavite karcinomom pluća, sretni ste ako godišnje spasite jedan, dva života. Kad ih spasite 20 u prvoj godini programa, svi moramo biti zadovoljni. Dakle, došli su tako rano da im je otkriven karcinom pluća čija je izlječivost 90 posto. Rak pluća postao je, dakle, također izlječiva bolest. Zbog njih smo najponosniji i vrlo sretni – govori akademik Miroslav Samaržija.
Predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac voditelj je ovog programa i sinonim za njega. Hrvatska je prva zemlja EU čiji je tim, u suradnji s drugim europskim centrima, Europska komisija odabrala za kreiranje ovakvog programa na razini Unije. Dobar dio tog budućeg EU programa ranog otkrivanja raka pluća temeljit će se upravo na hrvatskom programu.
Što čini hrvatski program ranog otkrivanja raka pluća?
Najkraće opisano, koncept je to uspješne suradnje struke na bolničkoj i primarnoj razini, kvalitetne tehnologije i uspješne primjene umjetne inteligencije. Definirani su kriteriji prema kojima na snimanje CT-a niske doze svoje pacijente upućuju obiteljski liječnici. Nalazi i očitovanja su digitalizirani, a rezultati pokazuju da je u dvije godine programa napravljeno više od 11 tisuća ovih pretraga.
Akademik Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac, voditelj je ovog programa
Kako navodi akademik Samaržija, kod 10 posto snimljenih pronađene su promjene na plućima.
– Oni još nisu pacijenti, ali visokorizična su populacija. Njih četiri posto ima plućne nodule, a kod sedam posto već smo našli malignu bolest u plućima. Stotinjak smo ih operirali, a 20-ak i izliječili. Mi prije nismo vidjeli karcinom pluća od jednog centimetra. Dakle, pacijent ne dolazi k nama jer je teško bolestan, nego mi krećemo i tražimo mali karcinom. Riječ je o potpuno drukčijem pristupu. Da bismo to mogli napraviti, vrlo je logično reći da ne možemo sve sami. A tko je najbliži ljudima? To su sasvim sigurno obiteljski liječnici. Prema tome, moramo raditi zajedno i oni po definiciji stvari moraju biti nositelji cijelog programa, oni znaju tko je rizična populacija. Napravili smo im instrumentarij da bi oni to mogli raditi. Tako je išao proces našeg sazrijevanja – opisuje akademik Samaržija.
Program se provodi u više bolnica u zemlji, krajem prošle godine konkretno u njih 11 s još pet bolnica čije je uključivanje slijedilo. Također, riječ je o iznimno velikoj i važnoj količini podataka te o CT nalazima koji prikazuju cijela pluća pa tako i druge bolesti koje tamo mogu postojati.
– Kad govorimo o plućima, obično govorimo o kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti (KOPB). KOPB je treći uzrok smrti u razvijenom svijetu. Nadalje, uz cijela pluća vidimo i srce i jetru na tom istom CT-u. Tako da u ovom trenutku razrađujemo da se istovremeno dijagnosticira i KOPB ovom istom pretragom. Dakle, analizom iste snimke da dođemo do dijagnoze druge velike bolesti iz područja pulmologije. I treći segment koji se otvara jest skupiti velike količine podataka od kojih možete napraviti znanstvenu analitiku i dolaziti do velikih spoznaja. Sad se nama pružila ta prilika. Kad imate 11 tisuća već snimljenih CT-a, to je velika količina podataka. Mi smo sad sposobni za jednu veliku kompleksnu analitiku svih tih podataka koji su prikupljeni. Zapravo su nam se otvorila potpuno nova područja medicine – navodi akademik Samaržija.
Program je promijenio standardnu sliku ove bolesti. Rak pluća, kako objašnjava ovaj cijenjeni stručnjak, dosad se u pravilu dijagnosticirao u metastatskoj fazi.
– Tada nema izlječenja. No, za razliku od toga, cilj ga je naći kad je u rasponu od šest do 15 milimetara. Kad se operira, postotak izlječenja je 80-90 posto. To je doslovno razlika kao dobro i zlo. Zato je važno imati rane dijagnostičke programe – poručuje akademik Samaržija.
