Zambratija. Uvala sjeverno od Umaga čiju sam veličinu, cestom od table do table, izračunao na ravno osamsto metara. Plaža? Za kupanje na brzinu, ali može se u okolici naći i ljepša. Na prvu bi čovjek radije skoknuo, recimo, na plažu hotela Kempinski, s koje puca pogled na slovensku rivijeru, okupao se u Piranskom zaljevu pa se okrenuo i doslovce uplivao u Hrvatsku. Da se kasnije može hvaliti:
– Iz Slovenije sam uplivao u Hrvatsku i na plažu izronio kao Bond...
U uvali Zambratija vas, dakle, ništa ne bi pretjerano zadržalo. Eventualno da u obližnjem kafiću-mjenjačnici promijenite eure u kune?
Karika koja je nedostajala
Naravno, ako ih imate.
Ali nije baš sve kako se čini na prvi pogled. Zambratija skriva tajnu. Na samom sjeveru naše obale, uvali sjeverno od umaških Stella Marisa i Katora, leži komad svjetske povijesti. Nisu Umag samo tenis, lijepe hostese, tartufi i dobri hoteli... Umag je i – brod. U mulju i pijesku, usred uvale, leži dragulj, za koji čak malo tko i ovdje u Umagu, a kamoli u Hrvatskoj zna.
– Tu leži najstariji šivani brod na Mediteranu – priča mi uzbuđeno bračni par Uhač, dvoje ronioca istraživača.
Ispod je kupača nedaleko obale, na svega dva metra, tu negdje gdje ja plivam. Vidjeti se ne može, pa za njega malo tko i zna. Nisu ga vidjeli ni mnogi prije mene, štoviše, skriven je ležao 33 stoljeća! Danas smo u 21. stoljeću...
– Brod su pronašli ribar Christian Petretich i naš prijatelj Niki Fachin, te su nam javili kako su u uvali, samo nekoliko stotina metara od mora, vidjeli neke daske. Zaronili smo te poslali komad drva na analizu u laboratorije u Zagreb i Miami gdje su potvrdili da je riječ o brodu iz doba između 10. i 12. stoljeća prije Krista! To je prijelaz iz brončanog u rano željezno doba – priča mi ponosno Ida Koncani Uhač, voditeljica istraživanja na brodu iz Zambratije, inače podvodni arheolog Arheološkog muzeja u Puli.
Za usporedbu, pulska je Arena građena u 1. stoljeću. Na svijetu postoji nekoliko starijih brodoloma, zna se za tri, na dnu mora, ali nijedan nije sačuvan kao brod iz Zambratije.
– Brod je bio elegantan, dug i uzak, te je vjerojatno mogao povesti 12 ljudi. Namjena mu je bila ribarenje ili gusarenje, odnosno pljačke drugih brodova. Najvjerojatnije je bio bez jarbola i plovio je na vesla. U to su doba Histri ratovali sa susjednim plemenima, a kasnije, prema izvorima starih pisaca, zadaju gusarenjem glavobolju čak i Rimljanima – kaže Marko Uhač, konzervator u Ministarstvu kulture.
Kisik ga može uništiti
Brod je lokalnog porijekla, građen većinom od brijesta, vjerojatno kraj ušća neke od istarskih rijeka, posebnom tehnikom šivanja oplate i rebara. Bio je dugačak između 11 i 13 metara. Za red veličina, trener svih trenera Miroslav Blažević ima gliser dug 11,80 metara nazvan – Ćiro.
– Brod je bio karika koja je nedostajala u lenti razvoja brodova. Znamo da su prvi pomorci plovili na deblu, kasnije se kod primitivnih naroda ono izdubilo, pa su se razvijale kobilice, oplate, rebra... Brod iz ovog prijelaza tehnologije i doba dosad nije pronađen. Na svijetu nema ničeg sličnog, a za Mediteran, kao kolijevku naše civilizacije, on je izrazito bitan, dapače, unikatan – dodaje Marko Uhač.
Na istraživanju su radili s tridesetak domaćih istraživača i surađivali s nizom europskih stručnjaka, a njihovu otkriću dive se istraživači u Marseilleu, Rimu, Miamiju...
– Danas je zaštićen, nalazi se u moru, a nije ga moguće vidjeti golim okom, jer je prekriven pijeskom i željeznim kavezom. Da bi se sačuvao, ne smije imati doticaj s kisikom. Cilj nam je izraditi repliku broda i posjetiti cijeli Jadran, kako bi svi za njega doznali... – dodaje bračni par Uhač.
Gusarski brod na plaži dva metra ispod nogu? Fenomenalno...
