Sve više ljudi posljednjih godina prelazi na vegetarijansku prehranu, uglavnom zbog brige za zdravlje, očuvanja okoliša i zaštita prava životinja. Pokazuju to i statistički podaci prema kojima, kako su objavili Prijatelji životinja, u Hrvatskoj danas ima više od 150 tisuća vegetarijanaca, i taj je broj u stalnom porastu. Prema neovisnom istraživanju Spem komunikacijske skupine, čak 86,5 posto građana Hrvatske podržava vegetarijanstvo. Slično je i u drugim zemljama, pa se tako u Njemačkoj svaki deseti građanin svjesno odlučio za bezmesnu prehranu.
Upravo Svjetski dan vegetarijanstva potiče promociju učenja o prednostima ovakvog tipa prehrane, čemu u prilog govore i podaci koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija. Naime, odavno je potvrđeno kako je za zdravlje pojedinca dobro reducirati konzumaciju konzerviranog i crvenog mesa te povećati unos povrća i voća, a poznato je i kako su za 90 posto trovanja hranom odgovorne upravo namirnice životinjskog podrijetla.
Bezmesna prehrana, ako je adekvatno zamijenjena hranjivim namirnicama, pomaže i u prevenciji nekih od najraširenijih bolesti današnjice, poput srčanih bolesti, moždanog udara, karcinoma i dijabetesa.
- Svatko sam odlučuje što će jesti, a tko se odluči za vegetarijanstvo, mora se educirati i pripremati potpune obroke kako bi nadoknadio sve potrebne nutrijente, objašnjava predsjednica Udruge za promicanje inteligentne prehrane Nutrivita Mirna Trumbetaš te dodaje kako se u prehrani preporučuje kvalitetan unos voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarkli kao odličnog izvora proteina, sjemenki orašastog voća koji su izvor biljnih masnoća te jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda.
Protivnici bezmesne prehrane najčešće se pozivaju na esencijalne aminokiseline koje su nužno potrebne ljudskom organizmu, a navodno ih je moguće dobiti isključivo iz mesa, no oni koji podržavaju vegetarijanstvo objašnjavaju kako se raznolikom prehranom i dobrim kombiniranjem namirnica mogu osigurati sve esencijalne kiseline. Jedna od takvih kombinacija je obrok koji sadrži žitarice i mahunarke. Odličan izvor proteina imaju soja, tofu, sojino mlijeko, ali i grašak, leća te određene sjemenke i povrće. Lisnato povrće i mahunarke također će nadomjestiti željezo, uz koje je dobro konzumirati i hranu bogatu vitaminom C koji poboljšava njegovu apsorpciju.
U svakom slučaju, ono što većina stručnjaka preporučuje jest osluškivanje vlastitog organizma i stjecanje znanja o nečemu tako važnom kao što je prehrana kako bi se tijelu osiguralo sve što mu treba.
Četiri posto Hrvata živi bez mesa
Prehrana bez mesa, ako je pravilna, ima brojne prednosti: smanjuje se rizik od infarkta, dijabetesa, karcinoma...
Komentara 1
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Dulje ce zivjeti---ja dragovoljno odustajem.Nista losega u tome.