Knjiga o “podcijenjenom organu”

Bolesna crijeva mogu dovesti do aksioznosti i depresije

Foto: Promo
1/2
18.04.2016.
u 16:00

Mlada znanstvenica Giulia Enders vodi čitatelje na fascinantno i duhovito putovanje probavnim sustavom

Mislite li da putovanje probavnim sustavom nipošto ne može biti napeta tema za čitanje, mogla bi vas iznenaditi knjiga mlade njemačke znanstvenice Giulije Enders “Crijeva sa šarmom” (Darm mit Charme) koju će krajem travnja u hrvatskom prijevodu objaviti nakladnička kuća Znanje.

Već neobičan odabir riječi u naslovu, koje se u njemačkom izgovoru rimuju kao “darm – šarm”, pokazuje da 26-godišnja Giulia ne namjerava zamarati čitatelje suhoparnim i širokoj publici nerazumljivim medicinskim izrazima. 
Štoviše, knjiga čiji je puni naslov “Crijeva sa šarmom – sve o jednom podcijenjenom organu” pršti humorom kojim autorica razbija predrasude o “gadljivim” crijevima o kojima se ne govori jer proizvode izmet i vjetrove.

Probava se odvija na području koje je 100 puta veće od naše kože

Nastojala je, kaže, da njezina knjiga bude “cool”. Očito je u tome uspjela, jer su u proteklih godinu i pol, otkad je knjiga prvi put izdana u Njemačkoj, “Crijeva sa šarmom” postala svjetski bestseler koji je dosad prodan u više od dva milijuna primjeraka.

Smijeh pobjeđuje sram

– Pisali su mi čitatelji da nisu mogli vjerovati vlastitim ušima kad im je njihova strogo odgojena baka, nakon što je pročitala knjigu, rekla: “Moramo razgovarati o ovoj knjizi o crijevima. Otkrila sam da sam 74 godine sjedila na zahodu na pogrešan način!” Smijeh nam odlično pomaže da se oslobodimo srama – ističe Giulia čija knjiga zbog toga nije ništa manje ozbiljna i znanstveno utemeljena.

Najveći dio imunološkog sustava - oko 80 posto - smješten je u crijevima

– Proučavam probavni sustav od svoje 17. godine, kada sam oboljela od dermatitisa. Došla sam do spoznaje da je kod svih bolesti važno kako se brinemo za crijeva jer ona čine čak 80 posto našega imunološkog sustava. Na studiju medicine pročitala sam “tone” stručne literature. Jako sam se bojala kako će knjigu ocijeniti znanstvenici, no uslijedile su odlične reakcije. Zahvalna sam što je sve ispalo tako dobro – kaže Giulia čiji tekst prate duhoviti crteži njezine sestre Jill Enders koja se specijalizirala za znanstvene ilustracije.

Uz iscrpno, ali vrlo jednostavno i razumljivo objašnjenu građu i funkcije probavnog sustava, knjiga razotkriva brojne (ne)istine o crijevima.

Osjećaji u trbuhu

Pritom razrješuje različite dvojbe, od samo naizgled banalnih pitanja sjedimo li pravilno na zahodu te zašto se nakon jela osjećamo umorno, do pitanja je li slijepo crijevo uistinu nepotrebno; mogu li se prevladati alergije i netolerancije na hranu; koliko za crijeva može biti štetno uzimanje antibiotika; koje su dobre, a koje loše bakterije u crijevima...

– Devedeset posto mikroorganizama u crijevima su bakterije. Naša crijevna mikrobiota (takozvana crijevna flora) sadrži čak 100 bilijuna bakterija, među kojima je više od tisuću različitih vrsta. Bakterije nam omogućuju stvaranje energije iz hrane, razgrađuju štetne tvari, “vježbaju” naš imunološki sustav – piše Giulia Enders ističući da su crijeva važna i za duševno zdravlje.

– Sve je više istraživanja o povezanosti crijeva i mozga. Crijeva ustvari imaju vlastiti živčani sustav, iznimno složen i profinjen. Ljudi s probavnim problemima često imaju živčane smetnje u crijevima. Od pamtivijeka znamo da naš osjećaj u trbuhu ima velikog udjela u tome kako se sveukupno osjećamo. Ako smo zaljubljeni, imamo “leptiriće u trbuhu”, ako smo uplašeni, imamo “pune gaće”. Mi “gutamo” svoja razočaranja, svoje poraze moramo “probaviti”. Naš “ja” sastoji se od glave i trbuha, i to ne samo na jezičnoj razini. Kod pacijenata s crijevnim bolestima bilježi se veći postotak anksioznosti i depresije. 

>> Njegovi lijekovi i danas liječe bolesne

Komentara 1

SL
slovenc007
17:26 18.04.2016.

Dobar probiotik radi čuda!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?