Visok krvni tlak često se naziva tihim ubojicom jer ljudi ne prepoznaju njegove simptome.
Nekoć se smatralo da glavobolja, vrtoglavica ili krvarenje iz nosa upućuju na hipertenziju, međutim, iako to može biti istina, to nisu pouzdani znakovi upozorenja jer većina ljudi ne osjeća simptome, a bolest se dijagnosticira na sistematskom pregledu.
Postoje dva oblika visokoga krvnog tlaka – primarni i sekundarni. Između 90-95 posto osoba s hipertenzijom ima primarni ili esencijalni visoki tlak. Kod primarnog, za razliku od sekundarnog, nema jasnog uzroka.
(foto: Grgo Jelavić/PIXSELL)
Ali postoje genetske osobine i životne navike koje mogu pospješiti razvoj hipertenzije. One na koje ne možemo utjecati su rasa, dob, obiteljsko naslijeđe i spol, dok su čimbenici rizika koje možemo kontrolirati pretilost, simptom smanjene osjetljivosti na inzulin, fizička neaktivnost, pušenje, osjetljivost na natrij, niska razina kalija, pretjerano konzumiranje alkohola i stres.
Sekundarni visoki tlak nastaje ili je posljedica neke druge bolesti ili poremećaja. On obično brže nastaje, ali se za razliku od primarnoga katkad može izliječiti – nakon što se izliječi bolest koja ga je prouzročila.
Među glavne uzročnike sekundarnog visokog tlaka ubrajaju se bolesti bubrega, suženje aorte, poremećaj funkcije štitnjače, preeklampsija, zloporaba droge i neki lijekovi.
>>Često mokrite, grče vam se mišići i pretjerano se znojite? Evo što to može značiti
>>Koliko smo za bolesti srca krivi sami, a koliko je u pitanju nasljedni faktor?
Naziv tihi ubojica u hrvata izaziva sasvim neke druge konotacije.