Upravo s njenim čelnicima Tajanom Barančić, predsjednicom, i Dženanom Lojom, potpredsjednikom CISExa razgovarali smo o trenutačnoj situaciji u IT branši kao i potencijalima i radu udruge.
Vodite CISEx, udrugu neovisnih izvoznika softvera, koliko ste jaki?
TAJANA: S obzirom na broj članova i godišnje prihode, vjerujem da smo poprilično jaki. Danas okupljamo više od petine ukupnog IT sektora gledano prema broju zaposlenika i prihodima. Broj članova svakog dana raste, što nas posebno veseli.
Koja je primarna uloga udruge? Kako ste raspodijelili zadatke?
TAJANA: Primarna je uloga poticanje izvozno orijentiranih IT tvrtki prema nalaženju novih poslovnih prilika kroz umrežavanje i suradnju partnerskih udruga te tvrtki članica. Upozoravamo, razgovaramo i pregovaramo s predstavnicima državnih tijela i institucija. Cilj nam je jačanje konkurentnosti tvrtki članica te povećanje poslovne izvrsnosti na turbulentnom svjetskom tržištu.
DŽENAN: Svaki od članova Upravnog odbora, ukupno nas ima petero, ima neku od svojih specijalnosti. U trenutačnom Upravnom odboru imamo zanimljivu situaciju – predsjednica nam je ekonomistica i revizorica s ogromnim iskustvom upravo u radu s IT sektorom. U prethodnim upravnim odborima bili su poduzetnici u IT industriji pa sada koristimo ovu situaciju da jače artikuliramo porezne teme, administrativne prepreke i slično. Članovi upravnog odbora su softveraši pa smo nas četvorica usmjereni na područja umrežavanja, projekte koje provodimo s Tehničkim veleučilištem, Algebrom, studentskim udrugama i ostalim partnerima jer su to teme koje su nama bliže. Članovi Upravnog odbora su volonteri, a svi smo dosta zauzeti na svojim radnim mjestima i u tvrtkama pa često i dijelimo iste zadatke, ovisno o dostupnosti pojedinog člana UO-a. Događa se i tako da mi softveraši preuzimamo Tajanine financijske teme, a i da ona predstavlja softversku industriju na stručnim skupovima. U koordinaciji nam bitno pomaže i koordinatorica Ena Oršić, koja je na raspolaganju udruzi puno radno vrijeme i ažurno rješava operativne zadatke i komunikaciju s članstvom.
Tajana, vi često pišete kolumne u specijaliziranim magazinima, a nedavno ste dospjeli i u mainstream medije zbog prigovora vladajućima.
TAJANA: Da, CISEx inače surađuje sa stručnim medijima koji su nama bliski kao što je ICT Business, VIDI, Netokracija i Mreža, prate nas od osnivanja i zahvalni smo im na tome. Stoga ponekad pišem kolumne u kojima se trudim obraditi neku specifičnu temu na edukativan i informativan način, tako da tekst bude koristan ciljanoj publici, u pravilu softverskim tvrtkama. Kolumna koju spominjete i koja je u prosincu završila zaista u gotovo svim medijima nastala je u jednu nedjelju popodne. Bio je to jedan od onih dana kad vam je svega dosta i ne vidite više smisao borbe jer imate osjećaj da se borite s vjetrenjačama. Naravno, takve kolumne uvijek su puno zanimljivije mainstream medijima jer sam se kritički osvrnula na poreznu reformu koja je baš u to vrijeme bombastično najavljivana. Pokušala sam plastično dočarati naš porezni sustav i neke njegove suludosti i nelogičnosti s kojima se svaki poduzetnik (ne samo IT poduzetnik) susreće svaki dan.
Kritika je bila uspješna, zar ne?
TAJANA: Tako je, moram reći da smo neke od stvari o kojima sam tada pisala u međuvremenu riješili. Primjerice, nakon 20 godina napokon je izjednačena neoporeziva dnevnica za terenski rad u inozemstvu s onom za službeni put u inozemstvo. To je iznimno bitno svim izvoznicima znanja koji šalju svoje radnike na implementaciju softvera i drugih inženjerskih, projektantskih i sličnih usluga klijentu u inozemstvo.
Kao udruga niste politički opredijeljeni, no ipak ne možete ignorirati političku stvarnost, kako ocjenjujete rad Vlade?
DŽENAN: Udruga je apsolutno politički nepristrana i takva mora ostati. Mislim da je to naša najveća snaga i prednost jer svoju ulogu vidimo u tome da budemo svojevrsni korektiv, ali i partner svakoj Vladi, neovisno o tome tko je čini. Naravno da među članovima ima simpatizera raznih političkih opcija, no to u djelovanju udruge nije izraženo niti će ikada biti.
TAJANA: Osobno sam angažirana u segmentu razgovora s predstavnicima vlasti i raznim institucijama od samog osnivanja CISExa, dakle gotovo šest godina. Promijenile su se tri vlade u tom razdoblju i moram reći da je u svima bilo pojedinaca s kojima smo zaista odlično surađivali. U tom razdoblju mislim da smo uspjeli pozicionirati IT sektor na način da ga vodeći ljudi u zemlji prepoznaju i respektiraju, još 2011. to nije bilo tako. Krenuli smo s prvim analizama te industrije i konkretnim brojkama i trendovima rasta. IT industrija konačno je prepoznata kao pokretačka industrija u Industrijskoj strategiji RH.
U čemu ste ih još korigirali?
TAJANA: Uspjeli smo 2012. u razgovorima postići da softveraši lakše mogu koristiti povoljne kredite HBOR-a i jamstva HAMAG-a jer smo objasnili da je interni razvoj softvera također ulaganje u dugotrajnu imovinu i da se to mora tako i gledati, nisu ulaganja samo u hale i strojeve. Dosta je sitnih pomaka napravljeno tijekom godina, ali ima još milijun stvari koje bismo voljeli mijenjati nabolje. Uvijek definiramo nekoliko prioriteta.
Što vam je sada u fokusu?
TAJANA: Trenutačno nam je fokus na revitalizaciji fiskalne potpore za istraživačko-razvojne projekte, omogućavanje plaćanja obroka zaposlenicima a da pri tom to bude porezno priznat trošak bez obračunavanja poreza i doprinosa na taj obrok (što je sada slučaj). Tražimo reviziju i izmjenu Strategije pametne specijalizacije tako da softverska industrija dobije svoje prioritetno područje kako bi više istraživačko-razvojnih projekata u IT sektoru moglo biti financirano iz fondova EU. To je posebno važno jer je IT najpotentniji sektor u smislu istraživanja, razvoja i inovacija.
Što je s nametima i ostalim administrativnim barijerama?
TAJANA: U tom dijelu zalažemo se za ukidanje obveze plaćanja članarine turističkoj zajednici za IT industriju (iako bi je trebalo ukinuti i za niz drugih industrija koje zaista nemaju ništa s turizmom) te ukidanje mnogih drugih nameta i administrativnih barijera, u čemu imamo zaista odličnu komunikaciju s Ministarstvom gospodarstva poduzetništva i obrta. Primjerice, s Danielom Hinštom i cijelim njegovim sektorom u Ministarstvu koji zaista pokazuje odlučnost i ustrajnost, samo – i oni se bore s drugim resorima. Primjerice, svima je jasno da je potpuno suludo da IT tvrtke plaćaju članarinu turističkoj zajednici, ali da bi se to promijenilo, na to mora pristati Ministarstvo turizma. IT sektor je u 2016. platio oko 7 milijuna kuna tog nameta, a znali bismo mi to bolje uložiti, vjerujte.
Spominjete suradnju? Kako ide s ostalima?
TAJANA: Čitavo vrijeme odlično surađujemo s agencijom Hamag Bicro, posebno njihovom organizacijskom vertikalom za inovacije koju sada vodi član uprave Boris Guina. Istovremeno, moram reći da su Ministarstvo financija kao i Ministarstvo znanosti i obrazovanja prilično nekooperativni i neskloni prijedlozima i razgovoru. Vlade su se mijenjale, ali modus operandi u tim resorima ostao je isti i to bi se doista moralo mijenjati.
Akutni problem jest i nedostatak programera i općenito ljudi koji imaju tzv. STEM vještine?
TAJANA: Da, nedostatak djelatnika sa STEM vještinama sve je veći. S jedne je strane potražnja za takvim kadrom porasla, a s druge strane ponuda se ne povećava, čak se i odljevom djelatnika smanjuje. Prema CISExovoj internoj anketi i neslužbenim podacima DZS-a, u razdoblju 2011.-2015. iz Hrvatske se odselilo više od 13.000 IT i STEM stručnjaka, a prognoza je da je taj broj u 2016. bio oko 4000.
A kako stojimo s “novim” programerima?
TAJANA: Nažalost, s fakulteta ne dolazi dovoljno kadrova da zadovolji trenutačne potrebe. Procjenjuje se da se godišnje na sveučilišnim i stručnim studijima otvori ukupno oko 4100 mjesta na programima koji su potencijalni kadrovi za IT tvrtke (računalstvo, elektrotehnika, matematika). Kada se uzmu u obzir ostali faktori, odnosno postotak onih koji završavaju studij, zatim se oduzmu oni koji ne žele raditi u IT-ju, a zatim oni koji posao nađu u drugim sektorima te oni koji u startu imaju plan odseliti se u inozemstvo, na raspolaganju IT tvrtkama ostaje manje od 1000 diplomiranih mladih stručnjaka. Prema nekim istraživanjima, još 2015. u RH je godišnje nedostajalo oko 1000 IT stručnjaka, danas je taj broj vjerojatno bliži 2000.
Kako u praksi izlazite na kraj s problemom kadrova?
DŽENAN: Svatko ima svoj pristup. Netko nudi zanimljivo uređene uredske prostore, netko besplatno voće, no prema nekim istraživanjima, za zadržavanje djelatnika ipak je najbitnija stabilna radna okolina, dobri međuljudski odnosi (i dobar odnos sa šefom) te zanimljiv posao s odgovarajućim financijskim uvjetima. Potraga za djelatnicima danas počinje već na ranim godinama fakulteta, od predstavljanja tvrtki na sajmovima karijera, društvenim mrežama, davanja mogućnosti studentskih praksi, organiziranja ljetnih škola i hackathona na kojima oni koji se pokažu kvalitetnima dobivaju posao, dijeljenja stipendija...
>> U Tehnološkom parku Zagreb održan BoB na temu razvoja novih proizvoda
>> Hrvatski ICT sektor raste, ali globalno stagnira - ispred nas su Makedonija, Crna Gora...
