Donosimo pregled najvažnijih uspjeha hrvatskih sportaša u godini, u kojoj su zbog pandemije Covida-19 odgođene Olimpijske igre u Tokiju te većina ostalih velikih međunarodnih sportskih natjecanja. Hrvatski olimpijski odbor ove je godine planirao poslati naše sportaše i sportašice na 1089 natjecanja, ali ih je održano oko 230 ili samo 21 posto. Prema službenim podacima HOO-a na svjetskim i europskim prvenstvima te svjetskim i europskim kupovima u raznim sportovima, u konkurenciji kadeta, juniora i seniora, hrvatski sportaši su osvojili 91 medalju od čega 26 zlatnih, 25 srebrnih i 40 brončanih.
Srebro rukometaša i senzacionalna bronca rukometašica
Godina je počela, ali i završila rukometnom groznicom. Hrvatski rukometaši još jednom su odigrali fantastično na velikom natjecanju i postali europski doprvaci na smotri koja se održavala u Austriji, Norveškoj i Švedskoj. Iako je europsko zlato opet bilo nedostižno, 'Kauboji' su ponovno u siječnju digli Hrvatsku na noge.
Hrvatska je prvi dio prvoga kruga odradila u austrijskom Grazu. U premijernom nastupu je s 27-21 pobijedila Crnu Goru, a u drugom kolu je s čak osam razlike svladala Bjelorusiju (31-23). U posljednjoj utakmici, koja nije imala nikakvo rezultatsko značenje, Hrvatska je bila bolja od Srbije s 24-21, a u drugi krug u Beču hrvatski rukometaši prenijeli su maksimalna četiri boda.
U prvoj utakmici drugog kruga Hrvatska je pobijedila Austriju s 27-23, da bi u drugom kolu ostvarila veliku pobjedu nad jakom Njemačkom (25-24) i tako osigurala polufinale već nakon druge od četiri utakmice drugog kruga. Pobjedu je Hrvatskoj donio gol Igora Karačića minutu i pol prije kraja, te obrana Marina Šege kod udarca Kollbachera 13 sekundi prije kraja. U trećem kolu su većinom rezerve slavile pobjedu protiv Češke (22-21) da bi u posljednjem kolu izabranici Line Červara remizirali sa Španjolcima (22-22).
Polufinalni ogled s Norveškom u Stockholmu donio je nevjerojatnu dramu, a Hrvatska je do pobjede došla tek u drugom produžetku za konačnih 29-28 (26-26, 23-23, 12-10). Pogodak vrijedan finala četiri sekunde prije isteka drugog produžetka postigao je Željko Musa kojemu je to bio jedini pogodak na utakmici.
'Kauboji' su, ipak, izgubili veliko finale sa Španjolcima (20-22), iako je Hrvatska u samoj završnici imala neriješen rezultat i igrača više. Ovo je bilo prvo rukometno finale 'Kauboja' u posljednjih deset godina te peto uzastopno na velikim natjecanjima u kojima hrvatska reprezentacija nije uspjela osvojiti naslov svjetskog ili europskog prvaka. Također, bio je to treći uzastopni poraz u finalu Eura.
I dok se od rukometaša uspjeh očekivao, tek su malobrojni znali da su sredinom prosinca hrvatske rukometašice otputovale na Europsko prvenstvo u Dansku, a vratile su se s broncom, prvom medaljom u povijesti. Izbornik Nenad Šoštarić poveo je na put mladu, ali složnu ekipu od koje se očekivalo tek izbjegavanje zadnje pozicije, koju su hrvatske rukometašice zauzele na posljednja dva Eura.
I krenulo je odmah velikim iznenađenjem, pobjedom nad bivšim svjetskim prvakinjama Mađaricama 24-22. No, to nije bio kraj, jer su u drugom kolu pobijeđene i aktualne svjetske prvakinje Nizozemke s 27-25 i kojom su naše rukometašice osigurale drugi krug, a pobjedom nad Srbijom 25-24 osigurale su maksimalna četiri boda za nastavak natjecanja.
I drugi krug su Hrvatice započele pobjedom protiv Rumunjske (25-20), selekcije koju nikad dotad nisu svladale, a niz od četiri pobjede prekinut je porazom od prejakih Norvežanki (25-36), s kojima su ravnopravno igrale prvo poluvrijeme. U izravnom dvoboju za polufinale Hrvatska je nadigrala Njemačku s 23-20 i ostvarila najveći uspjeh hrvatskoga reprezentativnoga rukometa.
Europski prvak Francuska u polufinalu (19-30) je ipak bila prejaka, da bi u dvoboju za broncu Hrvatska fantastičnom igrom nadigrala domaćina i favorita Dansku s 25-19. Tako su "kraljice šoka" došle do uspjeha karijere.
'Vatreni' ostali u elitnom društvu
Trebala je ovo biti godina Europskog prvenstva, no pandemija koronavirusa odgodila je sva važnija međunarodna natjecanja pa tako i smotru najboljih reprezentacija "Starog kontinenta" koja se u lipnju i srpnju trebala održati u 12 država diljem Europe. Europska nogometna federacija (UEFA) bila je prisiljena EURO pomaknuti na ljeto 2021. godine s nadom da će se Covid-19 do tada zaustavili ili barem obuzdati.
Hrvatska reprezentacija je mirovala čak 10 mjeseci. 'Vatreni' su u studenom prošle godine u prijateljskom susretu u Puli pobijedili Gruziju 2-1, a potom mirovali sve do rujna ove godine. U ožujku su trebali nastupiti na turniru u Kataru, međutim koronavirus je pokvario sve planove.
Nakon deset mjeseci pauze, hrvatska reprezentacija se okupila početkom rujna na startu nove Lige nacija. U potpuno drugačijim uvjetima. Bez gledatelja i druženja s navijačima, s virutalnim novinarskim konferencijama i stalnim testiranjima na koronavirus. Izbornik Zlatko Dalić je drugo izdanje Lige nacija želio iskoristiti kako bi isprobao neke nove igrače, no glavni cilj je bio ostati u elitnom razredu ovog natjecanja.
Otvaranje nije moglo biti gore, gostujući porazi 1-4 i 2-4 kod aktualnog europskog prvaka Portugala i svjetskih prvaka Francuza. Sliku je malo popravila pobjeda protiv Švedske u Zagrebu (2-1). Nažalost, bila je to jedina hrvatska pobjeda u skupini. Uslijedio je domaći poraz od Francuske (1-2) pa poraz u Švedskoj (1-2) te za kraj od Portugala u Splitu (2-3).
Nešto bolju sliku pokazali su hrvatski nogometaši u prijateljskim susretima protiv Švicarske (2-1) i Turske (3-3). Srećom, ni Šveđani nisu briljirali, pa je Hrvatska na koncu bila ispred Švedske za jedan gol bolje razlike pogodaka što joj je osiguralo ostanak u elitnom društvu. Prvo mjesto i plasman na "Final Four" izborila je Francuska.
Dalić je u osam jesenskih nastupa upisao dvije pobjede, remi i pet poraza isprobavši mnoštvo kandidata i više sustava igre. Sve se odvijalo u različitim, izvanrednim situacijama uz odsutnost igrača zbog ozljeda, kartona i zaraze koronavirusom, no osnovni cilj, ostanak u Ligi nacija, je ispunjen.
Početkom prosinca održan je i ždrijeb europskih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2022. u Kataru. Hrvatska je bila postavljena za jednog od nositelja i igrat će u skupini H u kojoj su još Slovačka, Rusija, Slovenija, Cipar i Malta. Izravni plasman osigurat će deset pobjednika skupina, dok će deset drugoplasiranih u baraž zajedno s još dvije reprezentacije iz Lige nacija.
Dinamo izborio "europsko proljeće", Rijeka u skupini Europske lige
Epidemija koronavirusa utjecala je i na klupski nogomet. Sezona je u Hrvatskoj prekinuta 12. ožujka i to prvotno do konca mjeseca. No, pauza je na koncu trajala skoro tri mjeseca. Nogometna sezona nastavljena je utakmicama polufinala Hrvatskog kupa koncem svibnja, a potom su na redu bile i ligaške utakmice. Prvenstvo je nastavljeno bez gledatelja. Nakon što se epidemiološka situacija popravila vraćen je dio gledatelja, no kasnije je navijačima ponovo zabranjen dolazak na stadione.
Koncem ožujka za kormilom lidera Dinama došlo je do promjene. Cijeli stožer na čelu s Nenadom Bjelicom je dobio otkaz, jer nisu pristali na smanjenje plaća. 'Modre' je preuzeo trener mlade momčadi Igor Jovičević, no nakon samo sedam utakmica i on je dobio otkaz. Za kormilo je sjeo Zoran Mamić, a 'Modri' su na koncu osvojili 21. naslov prvaka sa 15 bodova više od Lokomotive. Kup je pripao Rijeci pobjedom u finalu protiv Lokomotive.
Zbog produžene sezone, UEFA je promijenila sustav kvalifikacija za europska natjecanja pa su se prve runde igrale na jednu utakmicu. Dinamo je u kvalifikacijama za Ligu prvaka ispao u trećem pretkolu od Ferencvarosa, a Lokomotiva u drugom pretkolu od bečkog Rapida. Oba kluba su se preselila u kvalifikacije Europske lige u kojima su nastupili i Hajduk, Osijek te Rijeka.
Na koncu su se do natjecanja po skupinama probili Dinamo i Rijeka, dok su ostali ispali. Osijek u drugom pretkolu od Basela (1-2), a Hajduk i Lokomotiva u trećem pretkolu od Galatasarayja (0-2) i Malmoa (0-5). Nakon što je ispao iz LP-a, Dinamo je u razigravanju za EL-u igrao protiv estonske Flore pobijedivši u Zagrebu s 3-1. Rijeka je svoj put započela pobjedom protiv ukrajinskog Kolosa, a potom je u Kopenhagenu slavila sa 1-0 za plasman u skupinu.
Ždrijeb je Dinamo smjestio u skupinu K s moskovskim CSKA, nizozemskim Feyenoordom i austrijskim Wolfsbergerom. 'Modri' su na koncu osvojili prvo mjesto sa 14 bodova i razlikom pogodaka 9-1, a dalje idu i Austrijanci. Hrvatski prvak je jedini gol porimio u zadnjem kolu kod kuće protiv ruskog sastava. Rijeka je u iznimno teškoj skupini s Napolijem, Real Sociedadom i AZ Alkmaarom pružila sjajan otpor osvojivši četiri boda, a dalje su prošli Napoli i Sociedad. Dinamo će svoj europski put nastaviti u veljači iduće godine u 16-ini finala protiv ruskog Krasnodara.
Jesenski dio sezone na prvom mjestu je zaključio Dinamo s 33 boda, koliko ima i Osijek, ali uz slabiju razliku pogodaka, a Osječani imaju i dvije utakmice više od 'Modrih'. Gorica je treća sa 29 bodova, Rijeka na četvrtom mjestu ima 20 bodova, ali i čak pet utakmica manje, a Hajduk je peti sa 17 bodova. Na začelju je Istra 1961 s devet bodova.
Renesansa košarkaša, košarkašice na putu prema EP-u
Odgađanje Olimpijskih igara u Tokiju za 2021. dovelo je do domino efekta i promjene kalendara kontinentalnih natjecanja. Tako je Europsko prvenstvo košarkaša pomaknuto u 2022., a hrvatska reprezentacija je već gotovo dvije godine prije početka EuroBasketa osigurala plasman vrlo uvjerljivim nastupima i pobjedama u prve četiri kvalifikacijske utakmice.
Veljko Mršić je svoj izbornički mandat počeo još u svibnju 2019., ali je na prve službene utakmice čekao devet mjeseci. No, već 21. veljače, u domaćoj pobjedi nad Švedskom (72-56) u Draženovom domu, vidjelo se kako su akcije poduzete u prošloj godini doprinijele stvaranju drugačijeg ozračja među najboljim hrvatskim košarkašima. Tri dana poslije Hrvatska je slavila i u Nizozemskoj (69-59) i već napravila veliki korak prema završnom turniru EuroBasketa.
Konačnu potvrdu novog zamaha u našoj muškoj košarci dobili smo u studenome, kad je Istanbul bio domaćinom kvalifikacijskog turnira na kojem je Hrvatska za suparnike imala domaću reprezentaciju i Švedsku. U vrlo uvjerljivoj partiji, sa sjajnim izdanjem u prvom poluvremenu, hrvatski košarkaši su svladali Turke sa 79-62, a dva dana poslije su pobjedom nad Švedskom (87-72) potvrdili plasman na završnicu EuroBasketa koja će biti odigrana od 1. do 18. rujna 2022. u Češkoj, Gruziji, Italiji i Njemačkoj.
Posljednji kvalifikacijski turnir kojem će u veljači 2021. domaćin ponovno biti Istanbul, a na kojem će Hrvatska još jednom igrati protiv Turske te protiv Nizozemske, dobro će poslužiti Veljku Mršiću kao jedan od testova za najvažniji događaj koji očekuje reprezentaciju u 2021., lipanjski kvalifikacijski turnir za Olimpijske igre u Tokiju, a kojem će domaćin biti Split. S obzirom na kasniji početak NBA sezone, upitno je na koje će NBA igrače Mršić moći računati za to natjecanje pa nije nevažno još jednom provjeriti igrače koji bi trebali uskočiti, ako u Splitu ne bude Bojana Bogdanovića, Darija Šarića i/ili Ivice Zubca.
Turnir u Splitu je na rasporedu od 29. lipnja do 4. srpnja, a dva dana prije će završiti Europsko prvenstvo za košarkašice na kojem Hrvatske nije bilo od 2015. No, to bi se moglo promijeniti, a ključne utakmice za plasman su tek pred izabranicama Stipe Bralića koje su na vrhu svoje kvalifikacijske skupine s tri pobjede iz četiri nastupa.
Još u studenome 2019. Hrvatska je s dvije pobjede, 83-65 na gostovanju u Latviji i 93-86 u Zaboku protiv Njemačke, sjajno otvorila kvalifikacije. No, na nove utakmice su morale čekati punih godinu dana. Odigrale su ih pod "epidemiološkim balonom" u Rigi, svladavši Sjevernu Makedoniju (80-62), a prvi poraz su doživjele u srazu s Latvijkama (69-83).
I posljednja dvije utakmice će odigrati u Latviji, gdje će je već prva utakmica (4. veljače 2021.) ključna. Pobjeda nad Njemačkom sigurno donosi prvo mjesto u skupini i plasman na EuroBasket. No, i u slučaju poraza te osvajanja drugog mjesta, za što će biti potrebno još jednom pobijediti Sjevernu Makedoniju, Hrvatska bi se mogla naći među pet najboljih drugoplasiranih reprezentacija koje će izboriti nastup na lipanjskom turniru (17.-27.6.) u Francuskoj i Španjolskoj.
Braća Sinković osvojili europsko srebro
Veslački sport jako je pogodila pandemija pa je od velikih natjecanja održano samo Europsko prvenstvo u poljskom Poznanju na kojem su Valent i Martin Sinković osvojili srebrnu medalju u dvojcu na pariće. Braća Sinković su do finalne utrke ostvarila dvije uvjerljive pobjede, u eliminacijama i polufinalu, te se činilo da će nastaviti sa zlatnim nizom. No, u finalu su brži od njih bili očito spremniji Rumunji. Pobjedničko vrijeme rumunjske posade bilo je 6:26.520 minuta, a Valent i Martin Sinković su veslali 6:29.460.
Osim braće Sinković, u Poznanju su nastupile još tri hrvatske posade. Četverac bez kormilara, u sastavu Marko Ukropina, Ivan Piton te braća Anton i Patrik Lončarić, osvojio je treće mjesto u B finalu, ukupno deveto. Damir Martin zauzeo je drugo mjesto u finalu C odnosno 14. ukupno. Ovo mu je bilo prvo veliko natjecanje nakon povratka u puni trening i sanacije ozljede pa je bilo teško očekivati borbu za odličja. Luka Radonić u lakom samcu zauzeo je također drugo mjesto u finalu C, odnosno ukupno četrnaesto mjesto.
Roko Bošković osvojio je brončanu medalju na Europskom juniorskom prvenstvu koje je održano u Beogradu, a braća Braća Patrik i Anton Lončarić srebro s Europskog prvenstva seniora do 23 godine u Duisburgu.
POGLEDAJTE VIDEO:
To valjda po inerciji, jer odavno ( do Tuđmana) ste bili mali klubić.