Spuštanje kineskog rovera Zhurong sada je već stara vijest. No, što će vozilo na šest kotača s nizom znanstvenih instrumenata raditi na Marsu i kako, pratit će se pozorno cijelo vrijeme.
Kina je ovim pothvatom koji je, realno, napravljen u rekordnom roku, sebe pomaknula u vodeću svemirsku silu. Čini nam se kako nije pretjerano kada ovo tvrdimo, jer u ovom trenutku, osim spuštanja na Mars, u toku je sklapanje kineske svemirske postaje u orbiti Zemlje te dovršenje projekta baze na Mjesecu.
U svemu tome je Kina daleko brža od zapadnih zemalja, pa i od Rusije koja je, uvidjevši to, u ožujku s Kinom sklopila sporazum o suradnji na području istraživanja svemira. Jedina je razlika što su Amerikanci odlučili nešto operativnog dijela prebaciti na privatne tvrtke poput SpaceX-a, no Kini to i ne treba jer su gospodarski dovoljno jaki da svemirski program u cijelosti može poduprijeti država. No, misija Tianwen-1 također je i prva kojom je u jednom mahu na Crveni planet stigao orbiter, lander i rover.
Odjednom, ne u etapama. Podsjetimo, prvi je rover dospio na površinu Marsa 1997. godine, bio je to američki Sojourner. Već to se tada smatralo uspjehom, i misija doista nije donijela neke druge ključne znanstvene spoznaje. Prije svega će znanstvenu zajednicu zanimati geološka istraživanja koja su u Zhurongovu fokusu. Iako je ondje sada već i poprilična gužva, površinom Crvenog planeta kotrljaju se još i američki roveri Curiosity i Perseverance dok je u orbiti i jedan iznenadni gost, a to je orbiter Hope Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Iako je Kina sve iznenadila uspjehom svoje prve međuplanetarne misije pa se malo govori o njezinu smislu, a to je znanost, Zhurong bi doista mogao doći do nekih vrlo važnih otkrića. Spustio se u bazen Utopia Planitia, najveći krater nastao nakon udara nekog nebeskog tijela, a za koji se vjeruje da ispod svoje površine sadrži vodu. Odnosno permafrost koji se prema dosadašnjim studijama nalazi odmah ispod površine. Ako Zhurong to dokaže, bit će to još jedan ključni proboj za čovječanstvo u istraživanju svemira i Crvenog planeta.
Zhurong će se kotrljati 3 mjeseca
Planirano je da se Sunčevom energijom napajani Zhurong Marsom kotrlja tri mjeseca, no moguće je kako će to i bitno duže. NASA-ini Spirit i Opportunity godinama su uspjeli ostati funkcionalnima na Crvenom planetu. Zhurong je gotovo podjednako opremljen kao i nedavno spušteni američki Perseverance o kojem se prije nekoliko mjeseci nadaleko i naširoko pisalo. I Zhurong, dakle, ima radar za tlo, dvije kamere kojima će, dok stoji, premjeriti i snimiti okolno stijenje te si na taj način planirati sljedeće metre koje će prelaziti na Marsu. Minerale će prepoznavati multispektralna kamera smještena između te dvije.
Osim otkrića permafrosta za što će biti potrebno i malo sreće, kineski rover bi mogao donijeti i informacije o svježijim klimatskim promjenama koje su se dogodile na Crvenom planetu, kao i što se dogodilo s vodom koja je nekada davno natapala površinu tog nebeskog tijela. Ali, uz laser kojim može i odlomiti komad stijene, Zhurong ima i magnetometar kojim može mjeriti magnetsko polje, što bi moglo dovesti do saznanja kako je Mars izgubio svoje magnetno polje što ga je i dovelo u današnje stanje negostoljubivog i hladnog planeta.
Po tome je kineski rover prvi. Kada se ovaj znanstveni potencijal upari s onim na orbiteru Tianwen-1, dobit će se do sada ipak najbolje mogućnosti za dobivanje novih saznanja o Marsu. Jer, na orbiteru je sedam instrumenata uključujući kamere, radar za tlo i spektrometar. Istraživanje solarnih vjetrova i atmosfere Marsa moglo bi dovesti do novih, dopunjujućih saznanja o planetu. Pogotovo ako Kinezi pristanu razmjenjivati saznanja koja će dobiti u svojoj misiji. A ta bi mogla biti do sada bez presedana. Jer, brojne će kineske znanstvene institucije moći davati svoje prijedloge o roverovu itineraru.
– Želimo predložiti plan za rover, izazovna je mogućnost utjecanja na njegovo putovanje na Marsu – rekao je za Nature Xiao Long, planetarni geolog na kineskom Sveučilištu za geoznanost koje se nalazi, zanimljivo, u Wuhanu. Mudro je od kineskog znanstvenog sustava da daje takvu mogućnost jer će se tako najbolje iskoristiti planiranih 90 dana Zhuronga na Marsu. Najbolje ideje će se provoditi.
U startu je također odlučeno da se rover spusti u Utopia Planitiju, područje koje su detaljno snimili američki Mars Odyssey te Mars Reconnaisance Orbiter, pa je bilo moguće točno odrediti najsigurnije mjesto za sigurno spuštanje. Ono je oko 1800 km od mjesta gdje se u ovom trenutku nalazi Perseverance. Interesantno će biti vidjeti hoće li Zhurong konačno utvrditi je li to područje nekoć bilo ocean, odnosno je li gorje na rubu južne nizine nekad zapravo bila obala. Isto to pokušava utvrditi i Perseverance. Posebno će zanimljivo biti saznanje je li istaknuti oblik oko tri kilometra sjeverozapadno od mjesta gdje se Zhurong spustio doista vulkan stvoren od naslaga lave i blata.
Stigle prve fotografije
Moguće bi to objasnilo prisutnost metana na Marsu, jer na Zemlji se on povezuje s takvim oblicima, no to je zasad udaljena ideja. Otkriti stvarnu prirodu tog konusnog oblika interesantno je svim znanstvenicima koji se bave Marsom, možda baš kineski rover sa svojim laserom konačno uspije dokučiti o čemu se zapravo radi. Velike su to ambicije za 240 kg teški rover koji bi trebao prelaziti 200 metara dnevno. No, znatno veći Perseverance, koji je veličine prosječnog SUV-a, ne uspijeva prijeći više do stotinu. Pa su se pojavile sumnje hoće li kineski rover uopće stići do lokacije u planiranih 90 dana trajanja njegove misije.
Ipak, stvar ide, Zhurong je poslao i prve fotografije koje otkrivaju da je pred njim široka ravnica kojom bi se trebalo lakše kretati. Tako i stići do konusnog blatnog vulkana. Te su slike iznimne kvalitete, priznaju i zapadni znanstvenici, što otkriva da je misija dobro pripremljena te je vjerovati da će doista donijeti neka nova otkrića. Jer, ambicije Kinezima ne nedostaje. Njihov je svemirski program čak i začuđujuće transparentan, razvidan javnosti.
Cjeloviti program pod zajedničkim nazivom China Manned Space nalazi se i skupna internetska stranica na kojoj se nalaze sve bitne novosti o kineskom proboju u svemir. Navedeno je tamo kako je kineska vlada odluku o početku osvajanja svemira misijama s ljudskim posadama donijela još rujna 1992. godine a sve bi se odvijalo u tri koraka. Prvo je lansiranje letjelice s ljudskom posadom kojom bi se obavljali različiti testovi i provjere za buduće svemirske misije.
Drugo je postići takve tehnološke napretke za omogućavanje kretanja u svemiru izvan letjelica kao i susret dvaju vozila s ljudskom posadom u svemiru te njihovo spajanje, ali i postavljanje svemirskog laboratorija te nalaženje rješenja za postavljanje misija kojima bi u svemiru u kraćem vremenu mogao izravno upravljati čovjek. Treći je korak postavljanje svemirske postaje te nalaženje rješenja za veće svemirske projekte kojima bi čovjek upravljao izravno kroz duži rok. Kao što vidimo, ostaje treći korak s tim da je u međuvremenu program proširen i na Mjesec i na Mars.
Svemirska utrka
Početak postavljanja svemirske postaje prošlog mjeseca prvi je korak u putu na Mjesec gdje bi onda po planu trebala biti i postaja. Kina je 22. travnja 1993. osnovala Kinesku nacionalnu svemirsku agenciju čije se sjedište nalazi u pekinškom okrugu Haidan. Dva mjeseca nakon toga osnovana je i China Aerospace Industry Corporation, tvrtka koja će se baviti komercijalnim letovima u svemir zarađujući nošenjem satelita u orbitu. Sve to je realizacije želja koje potječu još iz doba Mao Zedonga i Zhou Enlaija, koji nisu željeli da Kina zaostaje u svemirskoj utrci. Sve je, međutim, ostalo samo na želji jer najviše što su Kinezi uspjeli jest postavljati satelite 80-ih godina. Ali, organizirani napor državnih tvrtki koncentriranih samo na osvajanje svemira, lišene birokracije i politizacije, dao je rezultate.
Već 1999. godine u orbitu je dospjela misija Shenzhou 1, da bi onda 2003. godine Yang Liwei postao prvi Kinez u svemiru leteći na Shenzhou 5. Govorimo o samo deset godina od ustanovljavanja nacionalne svemirske agencije, a onda je trebalo još 18 da bi kinesko vozilo stiglo do Marsa. I to bez pomoći neke druge nacije, sasvim sigurno ne Sjedinjenih Država jer je u travnju 2011. godine Kongres NASA-i izričito zabranio bilo kakvu suradnju s Kinezima u istraživanju svemira.
Službeno se radilo o bojazni da je Kina već od 1998. godine znanje koje je dobivala od američkih kompanija koje su poslovale ondje koristila kako bi unaprijedila svoj program balističkih raketa. Pa je to strahovanje pojačano kada je Kina pokazala da ima i protusatelitsku raketu čijim je prototipom 2007. godine uništila stari meteorološki satelit u niskoj orbiti. NASA ne smije s Kinezima surađivati uopće, čak ni u posve znanstvenim nastojanjima.
Kina se, međutim, postavila suprotno i dopustila posjete svojim svemirskim postrojenjima svim znanstvenicima, što je izazvalo čak i bojkote NASA-inih konferencija na koje kineski znanstvenici nisu smjeli biti pozvani. Ta politika isključenja nije Kini očito naštetila nimalo jer je uspjela ostvariti najveće pomake u kvantnoj komunikaciji te razvoju svemirskih postrojenja, čije rezultate već gledamo.
Pogledajte prekrasne prizore krvavog Mjeseca koji je sinoć obasjao Hrvatsku
Daleko su oni jos iz Amerike