Nakon Europskog tjedna javnog zdravlja, koji je također bio namijenjen jačanju povjerenja u zdravstvenu zaštitu, počinje kampanja podizanja svijesti ”Pitajte znanost – pitajte liječnika”. Kao dio kampanje, ljudima kojima je teško razlikovati mitove od istina zbog obilja informacija zdravstveni djelatnici će pružiti provjerene odgovore na njihova pitanja te ih ohrabriti da kritički procijene informacije dobivene iz neprovjerenih izvora ili od drugih ljudi.
U poplavi informacija s kojima se danas susrećemo na svakom koraku razlikovati istinu od mita teže je nego ikad prije, a znati gdje tražiti stvarne, istinite informacije može biti vrlo teško. Iznimno je važno znati gdje tražiti istinite informacije o zdravlju i kome vjerovati.
Istinite informacije spašavaju živote
Povjerenje u znanost ili pak u mitove može biti presudno u nečijoj borbi protiv bolesti, bilo da je riječ o nama samima ili o nekome od naših bližnjih. Jedno je živjeti u uvjerenju da „jabuka na dan tjera liječnika iz kuće van“, a drugo je biti siguran da ćemo virus izliječiti antibiotikom.
Liječnik ili zdravstveni stručnjak objasnit će što je istina, a što mit. Neki se odgovori mogu naći i na web stranicama zdravstvenih ustanova i organizacija, poput Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ili Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), te internetskih tvrtki koje svojim inovacijama spašavaju živote te uvelike poboljšavaju kvalitetu života i dugovječnost stanovništva.
Znanost prevladava bolesti i pandemije
Otkako je svoju priču započeo 1849. godine s antiparazitskim santoninom, tvrtka Pfizer dokazuje da znanost pobjeđuje. U najneizvjesnijim vremenima oslanjamo se na znanost jer je ona najpouzdanija stvar koja postoji. Znanost pobjeđuje bolesti, stvara lijekove i prevladava pandemije. To je činila u prošlosti, a činit će to i u budućnosti. Na nama je da vjerujemo u znanost umjesto da se prepuštamo neistinama i mitovima koji ju okružuju.
Lijekovi su rezultat dugogodišnje suradnje i kliničkih ispitivanja
Plod znanosti su i lijekovi te cjepiva razvijeni u suradnji s inovatorima iz cijelog znanstvenog područja, uključujući akademike, organizacije pacijenata, vlade, razne biofarmaceutske tvrtke i zdravstvene djelatnike te rezultat mnogih godina istraživanja i kliničkih ispitivanja, koja ovise o stotinama tisućama volontera, a njihovi su rezultati javni. U slučaju tvrtke Pfizer rezultati su javni neovisno o tome jesu li neutralni, negativni ili pozitivni. Razvoj novog lijeka ne traje ”od danas do sutra”, već je proces dug oko 12 godina i može koštati više od milijardu dolara. Štoviše, od 10.000 molekula testiranih u laboratorijima, samo će jedna doći do pacijenta u obliku lijeka, dok će ostale zakazati tijekom samog razvoja.
Kampanja ”Pitajte znanost - pitajte liječnika” pomoći će u razlikovanju mitova i istina
Šira javnost svega toga nije dovoljno svjesna, čemu pridonosi i današnji medijski krajolik, prožet neistinitim informacijama. Zbog toga se tvrtka Pfizer, kao vodeća globalna i inovativna tehnološko-istraživačka tvrtka, koja također uključuje i podizanje svijesti u jednu od svojih misija, odlučila na inicijativu za podizanje svijesti ”Pitajte znanost - pitajte liječnika”.
„Kampanju ”Pitajte znanost - pitajte liječnika” pokrećemo nakon Europskog tjedna javnog zdravlja kako bismo potaknuli ljude da kritički procijene informacije o zdravlju, lijekovima, cjepivima i liječenjima koje dobivaju iz neprovjerenih izvora ili usmeno od drugih ljudi“, objašnjava Roberto Rego Vieira Rocha, regionalni direktor tvrtke Pfizer za Adriatic regiju, koji vjeruje da će, baš kako ističe Pfizerova kampanja za podizanje svjesnosti, „na kraju pobijediti znanost“ (Science Will Win).
Inicijativa koja započinje po završetku Europskog tjedna javnog zdravstva pomoći će nam, kako dodaje Roberto Rego Vieira Rocha, pronaći provjerene odgovore na naša pitanja, neovisno o tome jesmo li zdravi ili bolesni, te istovremeno potaknuti ljude da vjeruju kompetentnim stručnjacima, liječnicima i provjerenim podacima, ali ne i neprovjerenim izvorima. Pri tome će pomagati zdravstveni stručnjaci, koji će se fokusirati na prioritetne zdravstvene probleme u javnosti, te influenceri, uz pomoć kojih će struka pokušati razbiti neke mitove vezane za zdravlje. Prije svega, kampanja „Pitaj znanost - pitaj liječnika“ pomoći će nam naučiti razlikovati zabludu od istine kada govorimo o informacijama vezanim za zdravlje, lijekove, istraživanja, inovacije i liječenje. Navodimo neke primjere:
Mitovi i istine
1. Antibiotici su lijekovi za virusna oboljenja.
To nije istina. Antibiotici djeluju protiv bakterija, a ne protiv virusa. Međutim, pojedinci slabijeg zdravstvenog stanja tijekom zaraze virusom mogu razviti bakterijsku infekciju koja se onda liječi antibioticima.
2. Nošenje maske tijekom sportskih aktivnosti otežava disanje.
To je istina. Dugotrajna upotreba zaštitne maske može biti neugodna, ali ne predstavlja rizik od gušenja ili nedostatka kisika. No, istina je da se ne preporučuje nošenje zaštitne maske tijekom sportskih aktivnosti jer ona otežava disanje ili predstavlja rizik od smanjene sposobnosti disanja.
3. Pucanje zglobovima na prstima ne uzrokuje artritis.
To je istina. Pucanje prstiju ne uzrokuje artritis. Iako točan uzrok reumatoidnog artritisa nije poznat, klasificiran je kao autoimuna bolest jer pacijentov imunološki sustav zdravo tjelesno tkivo tretira kao prijetnju i napada ga. To znači da naš imunološki sustav postaje nekontroliran i okreće se protiv naših organa. Trenutno više od 2,9 milijuna ljudi u Europi pati od umjerenog do teškog reumatoidnog artritisa, a simptomi od kojih pate pacijenti s reumatoidnim artritisom uključuju bolove i otekline u zglobovima, posebno u zglobovima ruku, nogu i stopala.
4. Celijakija je alergija.
To nije istina. Celijakija je autoimuni poremećaj. Svaki put kad osoba s ovom bolešću unese gluten u svoj organizam, dolazi do pretjerane reakcije imunološkog sustava. Jednostavno rečeno, celijakija uzrokuje da tijelo samo sebe napadne svaki put kad netko s ovom bolešću unese gluten. Razlog pogrešnog vjerovanja da je celijakija alergija, međutim, leži u činjenici da kod celijakije, slično alergijama, odgovor imunološkog sustava uzrokuje unos strane tvari, u ovom slučaju glutena.
5. Najčešća greška pri korištenju krema za sunčanje je nanos nedovoljne količine.
To je istina. Na dijelove kože koji su izloženi suncu treba nanijeti dovoljnu količinu kreme (barem 2 čajne žličice). Ako se ne primijeni dovoljna količina kreme, zaštita od sunca se smanjuje, što također povećava izloženost štetnim UV zrakama. Nanesite kremu 15 do 30 minuta prije izlaganja suncu na sva područja kože koja nisu prekrivena odjećom, ne zaboravljajući vrat, uši, čelo i stražnji dio stopala i ruku, te ju nanesite svaka dva sata te nakon svakog znojenja, plivanja i brisanja ručnikom.
6. Svakodnevno trebamo napraviti barem 10,000 koraka.
To nije istina. Količina pokreta ovisi o potrebama pojedinca, ali istina je da je svakodnevno kretanje važno. Tjelesna aktivnost smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i kod muškaraca i kod žena, međutim, hodanjem od 30 do 60 minuta dnevno možemo puno učiniti za svoje zdravlje, bez obzira na dob.
7. Alkohol nas grije od hladnoće.
To nije istina. Vene u potkožnom tkivu se zbog utjecaja alkohola šire, uzrokujući osjećaj topline. Osoba u stvari gubi toplinu zbog utjecaja alkohola. Tjelesna temperatura zapravo ne raste pri pijenju alkohola, ali budući da tijelo pogrešno misli da nam je toplo, možemo se početi znojiti i tako gubiti toplinu, što također može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija poput pothlađenosti.
Više informacija na: PFIZER.HR, HZJZ.HR, WHO.INT, EMA.EUROPA.EU
pfizer? samo pare mlate.