U Zagrebu će se od 4. do 6. studenog održati Hrvatski simpozij neuroelektronike i Zagrebačka radionica neuroelektronike. Simpozij će se održati na Hrvatskom institutu za mozak a radionica uz Institut I na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, obje su lokacije u Zagrebu.
Događanja su organizirale dvije spomenute institucije uz Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost te Medicinski fakultet u Zagrebu. U financiranju sudjeluje i Hrvatska zaklada za znanost. Glavno predavanje održat će Eric Daniel Glowacki sa CEITEC-a, Srednjeeuropskog instituta za tehnologiji koji je dio Tehnološkog fakulteta u Brnu, Češka Republika.
Glowacki je izniman znanstvenik s više diploma i znanstvenih interesa. Pa je tako jedna od tih diploma i za proučavanje srednjeeuropske povijesti. No, svakako su druga njegova znanja razlogom što je pozvan da održi središnje predavanje na ovom događaju, na američkom Sveučilištu Rochester zaradio je magisterij iz kemije, da bi onda diplomirao na bioelektronici na Sveučilištu u Linzu u Austriji. Dobio je i Wallenbergovu stipendiju za molekularnu medicinu s kojom je osnovao i znanstvenu grupu na Sveučilištu u Linköpingu u Švedskoj. Prošle je godine dobio ERC grant pa je preselio u Brno gdje je osnovao novu znanstvenu grupu za bioelektroniku. Zainteresiran za tehnologije neuronskih sučelja i bioelektronsku medicinu, kao i temeljna istraživanja u elektrofiziologiji.
Njegovo će predavanje pod nazivom Napretci u tehnologiji neuronskih sučelja – minimalističko snimanje i stimulacija biti prvo, odmah u četvrtak ujutro nakon čega kreću ispunjena dva dana ovog događaja vezanog za neuroznanost. U grupi je Erica Glowackog u Linköpingu bio i jedan od organizatora događaja, Vedran Đerek a ta je suradnja nastavljena nakon što su dvojica znanstvenika karijere nastavili u Brnu odnosno u Zagrebu, gdje se Đerek vratio nakon rada u Švedskoj.
Jedan od glavnih organizatora simpozija je i Nikola Habek, neuroznanstvenik s Hrvatskog instituta za mozak. Habek će predstaviti novi laboratorij pri Institutu za mozak koji će se baviti ranije spomenutim područjem.
- Istraživači iz ovih grupa sudjelovat će na našem Simpoziju i Radionici. Zagrebačke radionice bioelektronike održavaju se i financirane su u okviru izvedbe moga HRZZ projekta „3DOptoBio“. Ovo je druga Zagrebačka Radionica Bioelektronike – prva je održana u pred-pandemijsko vrijeme početkom 2020.g., i planiramo održavati tradiciju živom i u budućnosti. Zbog velikog interesa, od ove godine otvaramo dio Radionice javnosti pod okriljem Hrvatskog simpozija neuroelektronike, naveo je Đerek u najavi događaja.
Rade na razvoju i primjeni novih tehnologija za primjenu u medicinskim istraživanjima, ali i sa potencijalnom primjenom u terapijske svrhe.
- Nove tehnologije temelje se na tematici istraživanja na kojima sam sudjelovao u Švedskoj, i koju se nastavlja razvijati u suradnji sa prof. Glowackim koji ju je utemeljio. Radi se o minijaturnim električnim komponentama koje su slične sunčevim ćelijama – mogu proizvesti električnu struju kada su obasjane svjetlošću. Takve elemente zovemo foto-kondenzatorima, i možemo ih proizvesti u laboratoriju na PMF-u, na tankim folijama koje su pet puta tanje od promjera vlasi ljudske kose, i koje su velike svega nekoliko milimetara. Ovakve folije se mogu postaviti izravno oko živca ili na površinu mozga, i nakon što se obasjaju svjetlošću mogu poslati električni signal izravno u živac ili na površinu mozga. Svi signali u živčanom sustavu su električni, pa mi obasjavanjem naših foto-kondenzatora pulsevima svjetlosti možemo u živčani sustav unositi pulsove električne struje, tj. unositi umjetne vanjske podražaje, ili blokirati one nepoželjne. Potencijalne primjene su očite i ogromne – moguće je bežičnim putem pobuđivati živčana vlakna prekinuta uslijed traumatske ozljede; moguće je koristiti naše foto-kondenzatore za pobuđivanje slijepih mrežnica i terapijsko vraćanje vida kod određenih oboljenja; moguće je koristiti foto-kondenzatore za pobudu autonomnog živčanog sustava – živca lutalice (vagusa). Elektrostimulacija vagusa je trenutno u fazi istraživanja kao moguća terapija za poremećaje anksioznosti, pretilost, alkoholizam, poremećaje srčane funkcije, autoimune bolesti te za terapiju kronične boli, pojašnjava Đerek.
Kaj je to fino za jesti, na luku dinstani mozak z jajima ,delicija !