Nakon što je u podjeli proračunskog kolača Rajko Ostojić izgubio 740 milijuna kuna, u odnosu na iznos koji je za zdravstvo dobio njegov prethodnik Darko Milinović, te uz 2,2 milijarde duga HZZO-a i tri milijarde duga bolnica, ministar zdravlja još uvijek zbraja i oduzima dugove. S obzirom na predizborna obećanja o smanjenju lista čekanja i ukidanju tri posto zdravstvenog doprinosa umirovljenicima koji bi građanima trebali donijeti bolje uvjete liječenja, koja je dao nadajući se da će proračun za zdravstvo ostati u najmanju ruku isti kao i lanjski, čeka ga težak posao želi li ih ispuniti.
O tome kako vide budućnost zdravstva i Ostojićev plan poboljšanja zdravstvenih usluga kroz racionalizaciju sustava, priupitali smo liječnike diljem Hrvatske.
Većina posla primarnoj
Njegov plan, kako sada stvari stoje, ovisi o farmaceutima od kojih traži da se odreknu 10 posto svog godišnjeg prometa te o tome koliki će iznos, od tri milijarde duga HZZO-u, država vratiti zdravstvu.
Nužno je, poručuju, da ministar jasno kaže građanima da bez strogih pravila pri prepisivanju pretraga i ortopedskih pomagala, štednje na lijekovima i bolovanjima, boljitka neće biti.
Pacijenti, upozoravaju liječnici, smatraju da ako imaju zdravstvenu knjižicu mogu dobiti apsolutno sve, a zaboravljaju da imaju i bankovnu knjižicu s koje mogu trošiti samo onoliko koliko su zaradili.
Ne može svatko dobiti sve, ne mareći pritom za benefite, jer većina Hrvata liječnika treba i jer se o svom zdravlju sami brinu malo ili nikako.
Vrijeme je, kažu, da bolnice prestanu biti mjesta za udomljavanje politički podobnih, a samo otpuštanjem viška djelatnika u zdravstvenoj administraciji, kako u bolnicama tako i u HZZO-u, moglo bi se prilično uštedjeti.
Obiteljski liječnici, smatraju, ponovno trebaju preuzeti glavnu brigu o zdravlju građana i time rasteretiti skupi bolnički sustav, no takav potez iziskuje daleko veća ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu od 3,6 posto proračuna koliko trenutačno imaju. Smanji li im se dio kolača, nakon isteka tromjesečnog perioda privremenog financiranja, obiteljski liječnici pak, poručuju, broj pregledanih pacijenta smanjit će trostruko, na zakonski obvezan broj, a ostale će masovno slati u bolnice što će izazvati kolaps sustava. Milinovićev plan kategorizacija i akreditacije bolničkih ustanova treba nastaviti, ali i revidirati trebaju li baš sve županijske bolnice imati sve specijalističke odjele, makar to značilo i otkaze. U međuvremenu Ostojić uvodi mjere štednje na sve strane.
Limiti bolnicama smanjeni su za četiri, a predviđa se da bi te ustanove ukupno mogle ostati i bez deset posto lanjskih sredstava. Kako zdravstvene ustanove oko 60 posto limita troše na plaće, 10 posto na hladni pogon, u koji spadaju troškovi struje i vode, ministar bi se mogao naći u poziciji da prostor za uštedu mora tražiti unutar preostalih 30 posto koji odlazi na bolnički materijal i lijekove ili u izdvajanju nemedicinskih servisa po sistemu spin off. Stoga je, prije nekoliko dana, i odlučio 20-ak bolnica uključiti u plan energetske učinkovitosti, koji će obuhvatiti obnovu ukupno 500 objekata u državnom vlasništvu, a kojim se nada, od dosadašnjih ukupno 250 milijuna kuna, 30 posto prištedjeti na komunalijama.
Manjak novca u ministrovoj blagajni mogao bi se negativno odraziti i na njegovo obećanje o smanjenju lista čekanja jer taj pothvat iziskuje dodatno upucavanje novca u bolničke limite kako bi im osigurao veće količine medicinskih materijala za zahvate i dijagnostičke postupke.
Naime, uz formiranje lista ortopedskih pomagala i materijala na kojima se ministar kroz postupak javne nabave nada prištedjeti 300-tinjak milijuna kuna, one ovise i o dvosmjenskom radu liječnika.
Plan smanjenja listi?
Osim što bolnički liječnici, jer ih većina popodne radi privatno, na takav rad ne gledaju blagonaklono, po kolektivnom ugovoru ministar bi im morao dati oko 10 posto veće plaće ili rješenje tražiti u izmjenama Zakona o radu, a kada tome pribrojimo i 50-ak milijuna kuna koje će ove godine ministar zdravlja "ukinuti" privatnicima, plan o smanjenju lista čekanja prilično je upitan.
25 liječnika i medicinskih sestara pitali smo što misle o zdravstvu i reformi ministra Ostojića:
1. Jeste li osjetili manjak novca koji je s novim proračunom izgubio sustav? 2. Kako će se to odraziti na dio zdravstva u kojemu radite? 3. Treba li Ostojić "reformirati" Milinovićevu reformu i u kojem dijelu? 4. Što misle gdje bi se u sustavu zdravstva moglo dodatno uštedjeti i imate li neke prijedloge? 5. Što smatrate ključnim za poboljšanje cjelokupnog sustava? 6. Što mislite o izdvajanju nemedicinskih
servisa iz bolnica te smjenskom radu bolničkih liječnika?
>>Odgovore liječnika i sestara na ova pitanja pročitajte u današnjem tiskanom izdanju Večernjeg lista.
kome to Ostojić misli uskratiti ortopedsko pomagalo i koje? ajd ga pitajte! da neće staricma, onako, sjedi babo na sećiju i umri,, šta će ti štaka ili hodaljka?