Teško je procijeniti je li se više emocija moglo iščitati iz samih fotografija izloženih na zidovima Gliptoteke ili na licima onih koji su ih promatrali. Ponos, sreću, nostalgiju, ali i sjetu te tugu i bol izazivaju, naime, radovi izloženi na jučer otvorenoj izložbi Večernjeg lista „30 godina hrvatske neovisnosti“. Priču o ostvarenju povijesnog sna hrvatskog naroda Večernjak je odlučio ispričati u povodu 30. obljetnice tog događaja i to novinskom fotografijom.
– Odlučili smo dostojno obilježiti 30. obljetnicu uspostave samostalne demokratske Hrvatske. Prvo smo početkom godine objavili dva velika specijala, “Hrvatsko proljeće” i „Hrvatska – 30 godina neovisnosti“, a sada smo odlučili fotografijama prikazati ključne trenutke u zadnja tri desetljeća. To nije dugo razdoblje u životu jednog naroda, ali je u slučaju Hrvatske bilo nevjerojatno intenzivno i uzbudljivo – rekao je Dražen Klarić, naš glavni urednik te autor izložbe, već druge ove godine u organizaciji Večernjeg lista, nakon velike izložbe “Hrvatska svijetu” održane u Meštrovićevu paviljonu.
Ova izložba fotografija postavljena je u Gliptoteci HAZU u Medvedgradskoj 2, a u njezinoj su realizaciji sudjelovali kustosica Anita Ruso, autor izložbenog postava Damir Kanaet te producentica Mirjana Žižić.
– Ova izložba uistinu priča priču o povijesti jednog naroda i to fotografijama koje su obilježile njezinih prvih 30 godina. Izložba je zapravo album kroz koji se sjećamo onih posebnih trenutaka koji su mijenjali tijek povijesti nezavisne Hrvatske – ističe kustosica Anita Ruso te objašnjava kako deset fotografija u velikom formatu prikazuje razdoblje od 1990. do 1995. godine, odnosno vrijeme rata i oslobođenja, a potom još deset velikih fotografija priča priču o Hrvatskoj zadnjih 25 godina.
Fokus i na kulturi i sportu
Također, izloženo je još 30 fotografija manjeg formata, pri čemu ih je pola tematski biti posvećeno kulturi, a pola sportu. U odabiru fotografija sudjelovali su Žarko Ivković, urednik specijala „Hrvatska – 30 godina neovisnosti“ te Siniša Hančić, dugogodišnji fotoreporter, a danas suradnik Pixsella, Večernjeg lista i 24 sata.
– 30 godina života fotoreportera mjeri se u milijunima snimaka i kilometara puta, stotinama tisuća fotografija, desecima tisuća osoba i tisućama događaja – poručuje Hančić čiji odabir fotografija u konačnici uključuje i one sretne koje bude ponos, ali i onda tužnije i bolnije. Veliko su zanimanje posjetitelja tako izazvale, primjerice, ratne fotografije, poput “Kamene prašine nad gradom”. Riječ je o posljednjoj fotografiji koju je snimio Pavo Urban, mladi dubrovački fotograf i student Akademije dramskih umjetnosti te dragovoljni branitelj. Tog jutra, na blagdan svetog Nikole 1991. zbio se najteži napad na Grad, nazvan i Crni petak dubrovački, a mladi je fotograf snimio 12 fotografija razaranja prije nego što je smrtno ranjen od gelera granate koja je eksplodirala između Orlandova stupa i crkve sv. Vlaha.
Također, tu je i fotografija koja prikazuje prosvjed građana protiv pripadnika JNA iz kasarne Maršal Tito u Novom Zagrebu. Na nenaoružane demonstrante pripadnici JNA otvorili su vatru te je smrtno ranjen Raveno Čuvalo, prva civilna žrtva Domovinskog rata u Hrvatskoj.
– U izgradnji moderne nacije nužno je suočiti se sa svojim dobrim i lošim stranama, jer samo se tako može izgraditi samopoštovanje, koje je preduvjet za uspješnu budućnost – poručio je Dražen Klarić, autor izložbe koja je oduševila istaknute osobe iz javnog života koje su prisustvovale svečanom otvorenju.
– Ovo je izložba podsjetnik na uistinu važne trenutke u hrvatskoj povijesti. Jednostavno ne mogu odabrati jednu fotografiju ili događaj koji me se najviše dojmio, sve su upečatljive i bude sjećanje na ključne trenutke koji zajedno stvaraju jedan pleter koji čini Hrvatsku onakvu kakvom jest – rekao je akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU. A da je jedna ovakva izložba važna jer govori o kontinuitetu promjene i o tome koliko toga jedan narod proživi u 30 godina smatra Tomislav Buntak, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu te predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
– Drago mi je što je Akademija surađivala u realizaciji izložbe i to tiskanjem fotografija. Odlučili smo se za akvatintu, grafičku tehniku dubokog tiska i na taj smo način dali jednu novu dimenziju novinskoj fotografiji. Prenošenjem u novi medij, dobilo se nešto sasvim novo – rekao je Buntak. Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, istaknuo je pak kolika je važnost novinske fotografije čija će snaga ostati nezamjenjiva unatoč tehnološkim promjenama.
– Ovo je veoma snažna, dojmljiva, upečatljiva, ali i važna izložba o 30 burnih godina hrvatske povijest. Prikazane fotografije svjedoče uistinu dramatičnim trenucima koje smo mi kao narod doživjeli. Svakako bih preporučio mladim generacijama koje su stasale na tim događajima da dođu u Gliptoteku te da spoznaju snagu i veličinu društva u kojem živimo – rekao je Zovko.
Izložbi su prisustvovali i sami akteri nekih od događaja prikazanih na fotografijama, poput političara i akademika Željka Reinera, potpredsjednik Hrvatskoga sabora.
– Ove fotografije uistinu bude emocije, posebice zato što sam u djelu događaja koji su ovdje ovjekovječeni i osobno sudjelovao. Pamtim prvi dolazak Svetog Oca, Ivana Pavla II. u Hrvatsku, odlazak Vlakom mira u Vukovar, povratak generala Ante Gotovine i Mladena Markača u Hrvatsku… Sve su to trenuci koji su mi uistinu bliski srcu te je su stoga ove fotografije za mene puno više od izložbe – rekao je Reiner dok se Mate Granić prisjetio za njega emotivnih trenutaka.
Sjećanja vojnog zapovjednika
– Za mene su osobno najsentimentalnije ratne fotografije s obzirom na to da sam bio potpredsjednik Vlade u to ratno vrijeme. Naravno, tu je i posjet Ivana Pavla II. Hrvatskoj s kojim sam se osobno susreo u Vatikanu 1994. godine te smo razgovarali u četiri oka. To je bio najvažniji susret u mom životu – kazao je Granić. Na čak dvije fotografije, onoj snimljenoj u poslijeratnom Vukovaru te onoj sa susreta sa Svetim Ocem nalazi se i Krešimir Kašpar, general-bojnik Oružanih snaga Republike Hrvatske.
– Najmanje sam ja važan na tim fotografijama, one pričaju jednu puno veću priču, ali lijepo je vidjeti da si svjedok uistinu važnog vremena. Također, lijepo se prisjetiti svih tih trenutaka koji su obilježili hrvatsku povijest. To su uistinu prekrasni trenuci bili, takve emocije se ne mogu opisati, one se moraju doživjeti. Mislim da je izrazito važno što je Večernji list organizirao ovakvu izložbu – rekao je Kašpar te zaključio kako su veoma emotivne i ostale fotografije koje prikazuju događaje koje je proživio kao promatrač, poput povratka generala Gotovine i Markača u Hrvatsku te sportskih uspjeha.
Ona je stvarnost. Voljena ali nas je i često razočarala. Da je moglo bolje - moralo je! Vrijeme je zasukati rukave i raditi. Puna su usta ljubavi za Domovinu ali vlada kultura nerada i prevare. Ljubav se izkazuje radom, poštivanjem zakona i plaćanjem poreza a ne praznim parolama i rukom na srcu iako u biti samo pipa novčanik.