I posljednji je uvjet za početak pregovora o nagodbi koncerna Agrokor zadovoljen nakon što je izvanredna uprava Trgovačkom sudu u Zagrebu predala popis tražbina. Čak 5700 dobavljača potražuje 57,7 milijardi kuna. Ipak, samo će 29,6 milijardi kuna vrijedne tražbine imati pravo glasa u nagodbi, s obzirom na to da je dio tražbina odbačen, a dio od 785 milijuna kuna odnosi se na potraživanja tvrtki u sustavu Agrokora iz regije.
Kako se nagodba sklapa uz pristanak vjerovnika sa 66 posto vrijednosti ukupnih tražbina s pravom glasa, hipotetski je moguće da vjerovnici koji drže 19,5 milijardi kuna potraživanja prema Agrokoru odluče o sudbini svih. Odluku bi tako mogli donijeti vjerovnici koji drže trećinu tražbina.
Najveću pozornost privlači nepriznavanje tražbina ruskog Sberbanka koji je s 1,1 milijardu eura ujedno i najveći pojedinačni vjerovnik Agrokora jer drži ukupno 18 posto ukupnih tražbina. Zbog tužbi koje su podnijeli diljem regije, ali i pokušaja pokretanja arbitražnog postupka isključeni su iz popisa vjerovnika koji imaju pravo odlučivati na koji će se način namiriti. To s druge strane ne znači da im se dug neće uopće podmiriti.
Agrokor tužila i Banco Intesa
Ako Rusi povuku tužbe u Srbiji, Crnoj Gori, BiH i Sloveniji, mogu se vratiti za stol i bit će im priznata tražbina te će onda moći sudjelovati i u vjerovničkom vijeću, potvrdio je Ante Ramljak, izvanredni povjerenik Agrokora. Ako odluče i dalje tužiti, onda će morati podnijeti tužbu i u Hrvatskoj da bi im se priznala tražbina u iznosu od 7,4 milijarde kuna koju od Agrokora potražuju.
– I jutros sam razgovarao s predstavnicima Sberbanka i vjerujem da će se vratiti za stol. Svi bi bili najsretniji da Sberbank sudjeluje u postupku, a postoji naznaka da je spreman i za kompromis – kazao je u četvrtak Ramljak istaknuvši da se prema njihovim procjenama svim tužbama u regiji Sberbank može naplatiti za maksimalno 115 milijuna eura.
VIDEO Todorići: Od raja do sloma
Nisu Rusi jedini kojima nije priznat dug zbog “dvostruke litispedencije”, tu su i Banco Intesa, srpska podružnica Intesa Sanpaolo, koja je također tužila Agrokor u pokušaju naplate svojih potraživanja. Agrokor ne priznaje ni potraživanje od 1,6 milijardi kuna Miroslavu Mikušu koji tuži Belje za taj iznos.
Branitelj iz Osijeka zbog 27 neisplaćenih plaća tuži Belje već 19 godina pa se odšteta koju traži popela na vrtoglavi iznos. Izgubio je parnicu protiv Belja 2015., ali lani je tužbu podnio Ustavnom sudu. Dio duga Sberbanku nije priznat i zbog neusklađenosti poslovnih knjiga dužnika i vjerovnika. Tužbom će novac morati potraživati i fondovi koji su s Agrokorom sklapali ugovore o najmu po modelu sell&lease back jer su ugovarali iznos najamnine veći od tržišnih cijena pa im Ramljak ne priznaje dvije milijarde kuna potraživanja.
I dok će vjerovnici čiji dugovi nisu priznati morati dobro procijeniti što im se više isplati, tužba ili kompromis, u idućih nekoliko tjedana, za vjerovnike s 41,2 milijarde kuna potraživanja jedino je pitanje na kolike će otpise morati pristati. Najbolju poziciju u toj skupini imaju oni koji su sudjelovali u roll-up kreditu jer su uspjeli zanoviti svoj dug, odnosno svrstati ga među tražbine s prioritetom naplate. Roll-up je upravo i bio sporan za Sberbank koji u njemu, za razliku od sestrinske VTB banke, nije željela sudjelovati.
Klasični kredit nije prošao
A odgovarajući na SDP-ov zahtjev za opoziv Vlade zbog svih zbivanja vezanih uz lex Agrokor, Ramljak je naznačio da je Knighthead zapravo i predložio roll-up kao opciju u ime svih imatelja obveznica. U službenom dokumentu Vlade piše da je na sastanku imatelja obveznica, koji su u tom trenutku držali 40 posto ukupnih obveznica Agrokora, predstavnik Knightheada iznio je spremnost imatelja obveznica da podrže Agrokor novim financiranjem i objasnio financiranje roll-upom u iznosu od 300 do 400 milijuna eura, koji su po njihovim riječima nekoliko dana prije već dostavili tada već bivšoj upravi kompanije.
Ramljak tvrdi da je bio skloniji klasičnom kreditu koji su nudile banke, ali kako on nije realiziran, sklopio je aranžman koji je nudio Knighthead s ukupno 32 institucije u iznosu od 960 milijuna eura. U nagodbi bi najbolje mogli proći dobavljači Agrokora koji ulaze s punim iznosom tražbina u nagodbu, jer će izvanredna uprava nastojati da im se plati većina dugovanja pa su procjene da će naplatiti i više od 80 posto.
Najmanjim dobavljačima već je podmiren dug. Ipak, dio velikih dobavljača koji je opterećen financijskim mjenicama pretrpjet će veće štete jer će se one tretirati kao i ostali financijski vjerovnici. Tu se očekuju veliki otpisi, i veći od 50 posto, pa bi velike hrvatske proizvodne tvrtke mogle puno izgubiti upravo jer su se “zalijetale u mjenice”. Država je među vjerovnicima Agrokora jer joj kroz razne oblike parafiskalnih nameta Agrokor duguje 197 milijuna kuna. Čelnici tvrtke istaknuli su da od travnja uredno servisiraju obveze prema državi te da je 20 najvećih tvrtki Agrokora zapravo u preplati državi.
