Svaki dan u Hrvatsku useli 500 osoba iz trećih zemalja, te iseli 110 građana Hrvatske. Istovremeno vrati se 27. Svaki dan umre 147 osoba, a rodi se 90. Svake godine prirodnim putem Hrvatska ostaje bez 17.000 građana s uzlaznim trendom te 40.000 godišnje emigracijom. Vraća se pak svega 1/4 od ukupnog broja iseljenih. Pri tome iseljava 3.500 djece svake godine, dok istovremeno i najbolje demografske mjere mogu podići natalitet za svega 1000 djece godišnje. Naprosto se ne može roditi onoliko djece potrebne za demografsku revitalizaciju, koliko može iseliti.
Bilanca kretanja stanovništva pokazuje da prirodna i emigracijska depopulacija u razdoblju od 2011. do 2022. godine iznosi 594.727 osoba. Prosječna starost stanovništva u samo šezdeset godina porasla je sa 30.7 na 41.7 godina. Istovremeno u Hrvatsku useljava 170.000 stranih radnika godišnje. Od toga jedna trećina ostaje u zemlji. Ne treba zaboraviti i da je useljavanje ilegalnih migranata/ tražitelja azila u uzlaznom trendu pa je prošle godine u Hrvatsku uselilo 65.000. Broj službeno evidentiranih useljenika iz trećih zemalja naročito rapidno raste pa je od 2021. godine kada je evidentirano oko 36.000 useljenika, već u 2023. godini bio na 70.000. Ovdje je važno istaknuti da je realni broj znatno veći jer većina stranih radnika u Hrvatskoj prijavljuje samo boravište, a ne prebivalište čime ne ulaze u službenu statistiku.
Po pitanju useljavanja iz trećih zemalja Hrvatska se nalazi u vrlo konfuznoj situaciji. Naime, u razdoblju od 2020. do 2024. izdano je više od 400 tisuća dozvola za rad stranim radnicima, ali ih je prema službenoj evidenciji u Hrvatskoj danas svega 80.000 tisuća. Istovremeno, samo je do rujna 2024. izdano preko 145.000 radnih dozvola. I najjednostavnija matematika ukazuje na pitanje vjerodojstojnosti podataka o useljavanju. Brojne su indicije da je broj stranih radnika u Hrvatskoj znatno veći od službenog pokazatelja. Naša studija izdana od strane HAZU (Jurić, 2023, Immigration to Croatia…) pokazuje da pet službenih izvora podataka pokazuje pet potpuno oprečnih pokazatelja o opsegu imigracije u Hrvatsku.
POVEZANI ČLANCI:
Primjerice, dok službena hrvatska statistika tvrdi da je u Hrvatskoj 23.161 radnika iz Filipina, Big Data pristup praćenja migracija pokazuje da je gotovo tri puta više, odnosno 62.600. Dok se službeno tvrdi da je iz Bangladeša 4.628 radnika, naša metoda pokazuje 7.100. Kod ove metode riječ je o geolociranim korisnicima interneta, donosno o praćenju digitalnih tragova (slična metodologija se koristi i u slučaju praćenja pojave afričkih i azijskih jezika tijekom korištenja Googleovih usluga na teritoriju Hrvatske). Ova metoda plastično i u realnom vremenu pokazuje kako raste broj useljenika, ali i da je službena brojka u vezi svih useljeničkih skupina iz Azije ili Afrike dva do tri puta viša nego li se prikazuje.
Kada se ove brojke stave u širi kontekst dolazimo do spoznaje da je u Hrvatsku u četiri godine uselilo više radnika iz trećih zemalja, nego li je ukupan broj nacionalnih manjina, koje su u Hrvatskoj već četiri stoljeća. Istovremeno imigracija u Hrvatsku u navedenom periodu je viša od ukupnog broja članova hrvatske dijaspore u Australiji, Kanadi, Čileu i brojnim drugim prekooceanskim zemljama (od kojih se očekuje povratak u svrhu demografske revitalizacije).
Izlaz iz ove situacije vidimo u unošenju novih odredbi u Ustav, koje bi u ovom povijesnom času, dok je to još moguće, definirale jasne standarde i kriterije zaštite nacionalne kulture, tradicije, jezika i identiteta. S jedne strane time bi se relaksirala napetost i polarizacija, a s druge uredilo pitanje migracijskih i post-migracijskih fenomena (integracija) za sljedeće generacije. Istovremeno to bi bio i jamac opstojnosti hrvatskog naroda i nacionalne države u globaliziranom i multikulturalnom okruženju u kojem nacionalne države ubrzano gube svoj utjecaj regulacije društvenih procesa u korist multinacionalnih kompanija, (izrabljivačkih) interesa poslodavaca i međunarodnih oragnizacija (o svemu više u knjizi Jurić, T. Suvremene migracije i opstanak nacije, ŠK 2014 koja će biti promovirana na Interliberu).
>> FOTOGALERIJA Pitali smo ChatGPT s kojim će se problemima Hrvatska suočavati 2050. Jedan od njih tek treba doći
