Svaki dan u Hrvatsku useli 500 osoba iz trećih zemalja, te iseli 110 građana Hrvatske. Istodobno se vrati 27. Svaki dan umre 147 osoba, a rodi se 90. Svake godine prirodnim putem Hrvatska ostaje bez 17.000 građana s uzlaznim trendom te 40.000 godišnje emigracijom.
Iseljava se 3500 djece
Vraća se samo četvrtina od ukupnog broja iseljenih. Pritom se iseljava 3500 djece svake godine, dok istodobno najbolje demografske mjere mogu podići natalitet za tek 1000 djece godišnje. Jednostavno se ne može roditi onoliko djece potrebne za demografsku revitalizaciju koliko se može iseliti. Bilanca kretanja stanovništva pokazuje da prirodna i emigracijska depopulacija u razdoblju od 2011. do 2022. godine iznosi 594.727 osoba. Prosječna starost stanovništva u samo šezdeset godina porasla je s 30,7 na 41,7 godina.
Istodobno u Hrvatsku se useljava 170.000 stranih radnika godišnje. Od toga jedna trećina ostaje u zemlji. Ne treba zaboraviti ni to da je useljavanje ilegalnih migranata/tražitelja azila u uzlaznom trendu pa je prošle godine u Hrvatsku uselilo njih 65.000 Broj službeno evidentiranih useljenika iz trećih zemalja naročito rapidno raste pa je od 2021. godine, kad je evidentirano oko 36.000 useljenika, već u 2023. godini evidentirano 70.000. Ovdje je važno istaknuti da je realni broj znatno veći jer većina stranih radnika u Hrvatskoj prijavljuje samo boravište, a ne prebivalište, čime ne ulaze u službenu statistiku.
Po pitanju useljavanja iz trećih zemalja Hrvatska se nalazi u vrlo konfuznoj situaciji. Naime, u razdoblju od 2020. do 2024. izdano je više od 400 tisuća dozvola za rad stranim radnicima, ali ih je, prema službenoj evidenciji, u Hrvatskoj danas samo 80.000 tisuća. Istodobno, samo je do rujna 2024. izdano više od 145.000 radnih dozvola. I najjednostavnija matematika upućuje na pitanje vjerodostojnosti podataka o useljavanju. Brojne su indicije da je broj stranih radnika u Hrvatskoj znatno veći od službenog pokazatelja. Naša studija izdana od HAZU (Jurić, 2023, Immigration to Croatia…) pokazuje da pet službenih izvora podataka pokazuje pet potpuno različitih pokazatelja o opsegu imigracije u Hrvatsku.
POVEZANI ČLANCI:
Primjerice, dok službena hrvatska statistika tvrdi da je u Hrvatskoj 23.161 radnika iz Filipina, Big Data pristup praćenja migracija pokazuje da ih je gotovo tri puta više, odnosno 62.600. Dok se službeno tvrdi da je iz Bangladeša stiglo 4628 radnika, naša metoda pokazuje 7100. Kod ove metode riječ je o geolociranim korisnicima interneta, donosno o praćenju digitalnih tragova (slična metodologija se koristi i u slučaju praćenja pojave afričkih i azijskih jezika tijekom korištenja Googleovih usluga na teritoriju Hrvatske). Ova metoda plastično i u realnom vremenu pokazuje kako raste broj useljenika, ali i da je službena brojka u vezi svih useljeničkih skupina iz Azije ili Afrike dva do tri puta viša nego li se prikazuje.
Nove odredbe u Ustav
Kada se ove brojke stave u širi kontekst, dolazimo do spoznaje da se u Hrvatsku u četiri godine uselilo više radnika iz trećih zemalja, više nego što je ukupan broj nacionalnih manjina, koje su u Hrvatskoj već četiri stoljeća. Istodobno je imigracija u Hrvatsku u navedenom periodu viša od ukupnog broja članova hrvatske dijaspore u Australiji, Kanadi, Čileu i brojnim drugim prekooceanskim zemljama (od kojih se očekuje povratak u svrhu demografske revitalizacije).
Izlaz iz ove situacije vidimo u unošenju novih odredbi u Ustav, koje bi u ovom povijesnom času, dok je to još moguće, definirale jasne standarde i kriterije zaštite nacionalne kulture, tradicije, jezika i identiteta. S jedne strane, time bi se relaksirala napetost i polarizacija, a s druge uredilo pitanje migracijskih i post-migracijskih fenomena (integracija) za sljedeće generacije. Istodobno to bi bio i jamac opstojnosti hrvatskog naroda i nacionalne države u globaliziranom i multikulturalnom okruženju u kojem nacionalne države ubrzano gube svoj utjecaj regulacije društvenih procesa u korist multinacionalnih kompanija, (izrabljivačkih) interesa poslodavaca i međunarodnih organizacija.
>>Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti
>> FOTOGALERIJA Pitali smo ChatGPT s kojim će se problemima Hrvatska suočavati 2050. Jedan od njih tek treba doći
Hrvatska javnost mora znati da Hrvati dobivaju otkaze zbog primanja Nepalaca i ostalih stranaca na posao zbog poticaja koje za zapošljavanje takvih dobiju poslodavci. Pogotovo u ugostiteljskom sektoru , gdje njihova pohlepa nema granica. Tko to plaća i s kojimim ciljem , vrijeme će pokazati. Te poticaje treba dati našim ljudima da se vrate a ne strancima.