američku piletinu kljukaju tabletama

Jedemo li i mi piletinu koja je puna antibiotika? Hrvatski proizvođači tvrde: Ne!

piletina,pilić
22.09.2014.
u 10:00

Tone antibiotika koji se daju životinjama nemaju veze s liječenjem

Nemoguće je pregledati svaku životinju, stado ili svaki proizvod animalnog porijekla. No na osnovi opsega proizvodnje na hrvatskim farmama te prodaje veterinarsko-medicinskih lijekova (VMP) kontrolira se određeni broj uzoraka i u slučaju pozitivnih rezultata provode odgovarajuće mjere. Svako korištenje VMP-a na farmama mora se evidentirati, bilo u evidencijama o liječenju životinja, bilo u evidencijama o korištenju hrane za životinje, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede, nakon što je Reuters ovih dana potvrdio da se u hrani za životinje u SAD-u nalazi čitav niz antibiotika koji se primjenjuju u humanoj medicini.

Sastavni dio prehrane

Gentamicin, virginiamycin, bacitracin, tylosin..., od kojih su neki na listi FDA (Američke uprave za hranu i lijekove) ključni u liječenju bakterijskih infekcija u ljudi, na američkim su farmama sastavni dio prehrane pilića. Reutersovi reporteri došli su u posjed čak 320 hranidbenih lista s farmi šest najvećih američkih proizvođača piletine. Da drama bude veća, tone i tone antibiotika kojima obiluju tamošnji koncentrati za piliće nemaju nikakve veze s bolestima. Peradi se daju samo s jednom svrhom - da brže rastu i dobivaju na težini.

No dok medicinska zajednica i javnost godinama upozoravaju na taj problem i pozivaju FDA na bolju kontrolu preširoke upotrebe antibiotika za ljude u veterini – navodno ih polovica završi u želucima životinja - farmeri i farmaceutska industrija tvrde kako se koriste isključivo u svrhu prevencije bolesti kod životinja i nikako ne mogu utjecati na ljudsko zdravlje. Struka pak tvrdi suprotno. S antibioticima s kojim ih kljukaju, perad, ali i druge životinje u prehrambenom lancu, postaju otporni na bakterije, koje se onda mogu prenijeti na ljude i izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

Kod nas stroge kontrole

Svi ti alarmi dolaze u vrijeme kad mjerodavne svjetske organizacije, pa i FAO, procjenjuju da će u idućem desetljeću piletina zbog zdravog imidža, niže cijene i jednostavne pripreme preteći svinjetinu, koja je najpopularnije meso u svijetu. Slično je i u Hrvatskoj, gdje je trenutačna prosječna potrošnja po stanovniku 32,1, a piletine 22,1 kilogram godišnje. I dok se SAD proziva i zbog hormona rasta i klorida u kojima se namače zaklana piletina kako bi se ubile štetne bakterije iz fekalija, u nas pak vrijede puno stroži zakoni EU koji to zabranjuju. U hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede kažu da je u nas sve pod kontrolom i da je za svaki dopušteni medicinsko-veterinarski lijek koji se koristi na farmama propisano vrijeme karencije, odnosno vrijeme koje mora proći da bi se proizvodi dobiveni od liječenih životinja, jaja, mlijeko, meso..., mogli sigurno upotrebljavati.

 

- Bilo bi neozbiljno reći da u hrvatskom peradarstvu nema upotrebe veterinarsko-medicinskih proizvoda. No naša peradarska industrija bitno je manje izložena jer imamo jako stroge propise i nadzor vezan za preventivno djelovanje – kazao je Andrej Alilović, izvršni direktor Valipileta.

– Antibiotike koristimo samo u slučaju bolesti te terapiramo po preporuci proizvođača i strogo se pazi na koncentraciju, vrijeme davanja i vrijeme karence – objašnjava Alilović. Dodaje kako se bakterijske infekcije (salmonelozne infekcije), a posebno zoonoze, kod njih ne liječe jer je liječenje u nas zabranjeno, a zbrinjavanje takvih životinja te njihovih proizvoda propisano.

Slično su rekli i u Vindiji. I oni, tvrde, u cilju zaštite potrošača kvalitetu proizvoda temelje na visokoj higijeni, biozaštiti i preventivi u proizvodnji bez antibiotika.

“Zdravlje peradi svakodnevno nadzire tim stručnjaka u veterinarskoj službi, a u uzgojnim su farmama instalirane najsuvremenije tehnološke linije koje preventivno omogućuju zdrav uzgoj peradi. Laboratorijski nadzor kontrole antibiotika u mesu provodi se u registriranim laboratorijima, čime se dokazuje sukladnost kvalitete pilećeg i purećeg mesa bez antibiotika prema europskoj legislativi”, poručili su iz Vindije.

Komentara 9

Avatar Admin nabijem te
Admin nabijem te
10:09 22.09.2014.

mozes mislit, koliko se sjecam u njemackoj su nasli tone i tone starog mesa koje se prodavalo po dućanima. a kak je tek kod nas!?

DU
Deleted user
11:58 22.09.2014.

Zanimljivo, pitali proizvođaće i oni rekli da ne koriste. I Sanader je rekao da nije ništa ukrao, pa mu ne vjeruju. A dobro se zna da na farmama koriste čak i boju za kožu. Jednom zgodom sam u jednoj velikojj trgovini naišao na situaciju da je žena raspakiravala vrečice sa pilićima, prala ih i nanovo pakirala.

MK
marcel.kocan
10:52 22.09.2014.

ma ne, samo ti se picek raspadne kad ga pečeš... sve sami hormoni rasta i antibiotici... ono kaj kupiš od kakti kumice je obično još i gore jer seljaci su uglavnom neuki i onda pretjeruju i s antibioticima i ostalim stvarima, kao i sa špricanjem i otrovima. Jedino kad nabavim od prijatelja sa sela njihove koji nisu za prodaju, one kaj beže po dvorišću, i to je posve drukčije, puno tvrđe meso i puno intenzivnijeg okusa. Ovo kaj kupiš, bilo od OPG-a bilo u šoping centru je sve manje više isto, nema okusa, mirisa ni boje i premekano je jer se piceki uopće ne kreću niti ikad vide danje svjetlo.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije