TRANZITNA ZEMLJA

Azilanti masovno bježe iz Hrvatske, ostane ih malo više od 10 posto

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
1/3
24.04.2021.
u 06:56

Situaciju komplicira i krijumčarenje ljudi, što je postao posao u kojem se okreće veći novac nego na drogi

Hrvatska je izbjeglicama i migrantima samo tranzitna zemlja – čak i azilanti, pa i oni koji su u našu zemlju stigli programom relokacije temeljem europske solidarnosti iz kampova u Grčkoj i Italiji – masovno bježe.

U Hrvatskoj ostane tek njih nešto više od 10 posto. Brojke pokazuju da je odlazak iz Hrvatske gotovo nemoguće zaustaviti i da je Hrvatska samo prepreka migrantima na putu do željenih odredišta. Od 250 preseljenih osoba koje je RH primila u sklopu mehanizma EU solidarnosti, u Hrvatskoj je ostalo njih samo 67, što znači da je 73,6 posto odlučilo da ne želi ostati u državi u koju su ih doveli iz prenatrpanih kampova. Čak i oni koji zatraže azil u Hrvatskoj kao prvoj državi EU u koju stupe, i što im Hrvatska mora ponuditi u trenutku kad dođu na njezin teritorij, ovdje ne ostaju čak ni do završetka procesa, već nastavljaju put prema zapadnoj Europi.

Foto: Zajednica poduzetnika i obrtnika

U posljednje četiri godine u Hrvatskoj je podneseno 6873 zahtjeva za međunarodnom zaštitom, no 5031 azilanta – što je 73,2 posto – nije dočekao kraj procedure, nego je jednostavno otišao dalje. Brojke od lani su još drastičnije – tijekom 2020. godine podnesena su 1932 zahtjeva za azilom, no njih 1675 – što je čak 87% – obustavljeno je. Naime, dok traje procedura dobivanja azila, kao i nakon toga, tražitelji se smiju slobodno kretati, što iskoriste da krenu dalje prema zapadnim zemljama. Eklatantan primjer odbijanja ostanka bio je već dogovoreno preseljenje 12 maloljetnica bez pratnje, i jednog novorođenčeta, koje su trebali stići u Hrvatsku iz kampova na grčkim otocima nakon što je Hrvatska, s još 10-ak EU država, odgovorila na apel grčkih vlasti da im pomognu i sve pripremila za njihov dolazak u Lipik, da bi se maloljetnice u posljednji tren predomislile, možda pod nečijim utjecajem, i izrazile namjeru za azilom u Nizozemskoj.

Ovakvi podaci ne govore samo da je RH migrantima tranzitna zemlja, već i da se obilato zloporabi institut međunarodne zaštite RH i od nezakonitih migranata, kao i onih koji su zakonitim putem – preseljenjem ili premještajem – došli ili bili na putu u Hrvatsku. Također, ove brojke i nedavni događaji s maloljetnicama otvaraju i pitanje politizacije migracija i migranata, prije svega u kontekstu agende prikazivanja Hrvatske kao države antimigrantskog raspoloženja i politike uoči hrvatskog pridruživanja Schengenu. Istovremeno, lagano raste broj nezakonitih prelazaka hrvatske granice. U prva tri mjeseca 2021. evidentirano je 3267 slučajeva, što je na razini lanjskih kretanja, dok se u odnosu na isti mjesec 2019. bilježi 17% povećanja. U odnosu na 2019., pritisak nezakonitih migracija, kojem je Hrvatska već godinama izložena, nastavio se i tijekom 2020. uz povremene kratkotrajne oscilacije na mjesečnoj razini.

Tijekom 2020. evidentirana su 29.094 slučaja nezakonitih prelazaka granice, što je 43,5 posto više slučajeva nego 2019. kada je evidentirano 20.278 slučajeva. Da Hrvatska migrantima nije cilj nego samo prepreka na putu prema drugim odredištima, u koja žele stići na bilo kakav način, pokazuje i podatak da je lani iz Slovenije u Hrvatsku vraćena 9871 osoba, a u prva četiri mjeseca 2021. godine njih 607. Najveći broj nezakonitih prelazaka državne granice zabilježen je iz susjedne BiH, koja se sve teže nosi s teretom migracija, koji je dodatno opteretila pandemija koronavirusa. Pandemija je u prvi tren zaustavila migracije, no one su se ponovno intenzivirale. Zdravstvene službe u BiH navode da je situaciju s koronom među migrantskom populacijom zabrinjavajuća, posebno je bio opasan incident kad su 5. i 6. travnja iz kampa Miral pobjegli migranti, od kojih je veliki broj bio pozitivnih na koronu. Kampovi su inače smješteni neposrednu uz granicu s Hrvatskom, što neki iščitavaju i kao poruku migrantima da se upute prema RH ilegalnim putem.

Također, snimke iz BiH pokazuju sve češće obračune među migrantima, ali i incidente u kojima se obračunavaju s domaćim stanovništvom i policijom. Najzastupljenija državljanstva osoba koje su zatečene u nezakonitom prelasku granice su državljani Afganistana, Pakistana, Bangladeša i Maroka. Udio državljana Maroka, Bangladeša i Afganistana u nezakonitim migracijama značajno je porastao u odnosu na 2019., dok je značajnije pao broj državljana Turske. U ukupnoj brojci nezakonitih migracija više od 90% odnosi se na muške osobe mlađe i srednje životne dobi.Situaciju dodatno komplicira krijumčarenje ljudi, što je postao najunosniji posao i u kojem se okreće veća zarada od krijumčarenja droge.

Interesne skupine potiču migrante na nezakonite prelaske državne granice, pri čemu dolazi i do smrtnih ishoda, kao u nedavnim slučajevima ulaska u minska polja, nesreće s četvero poginulih, a nažalost stradavaju i djeca, što je u najgorem obliku dokazano pronalaskom posmrtnih ostataka u Dunavu nakon što im se najvjerojatnije prevrnuo čamac. U Hrvatskoj je u prva tri mjeseca 2021. prijavljeno 146 kaznenih djela Protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH, drugoj državi članici EU ili potpisnici Šengenskog sporazuma, za koja su procesuirana 153 počinitelja, odnosno krijumčara ljudi. Tijekom 2020. prijavljeno je 698 takvih kaznenih djela, za koja su procesuirana 692 krijumčara. Ukupno je u protekle četiri godineu hrvatska policija uhitila i za krijumčarenje ljudima procesuirala više od 2600 osoba.

Komentara 73

ST
Startrack
07:03 24.04.2021.

Halo (stavi ime ovdje kako bi ih zvao). Hrvatska je prva linija Zapadnog svjeta. Nije opce bitno kolko ih ostane, nesmje uc nijedan. Kakav je ovo naslov.

BR
Branitelj2020
07:06 24.04.2021.

Ne da nestaju samo azilanti koje po zdravoj pameti bi trebalo držati pod ključem dok se ne odluči o njihovom zahtjevu za azil a nepuštati ih da slobodno šeću po Hrvatskoj već nestaje i uvezena radna snaga iz Bangladeša i Indije. Naši pohlepni poslodavci uvoze građevinske radnike iz Bangladeša i Indije a oni im nakon mjeseca dana pobjegnu u druge zemlje EU i tramo traže azil . Bravo Plenkoviću na glupoj politici uvoza radne snage koja tera Hrvate da se iseljavaju.

ZB
Zoki-Bijela
07:05 24.04.2021.

Samo tjeraj

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije