Milanovićeva vlada napokon je dočekala svojih pet minuta slave i potvrdu o prvom tromjesečnom rastu BDP-a u svom mandatu od 0,3 posto. Taj slabašni rast, postignut potkraj 2014. godine, najveće je postignuće hrvatske ekonomije još od trećeg tromjesečja 2008.
Milanović: Ne kao Grčka
Prvi čovjek Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof objasnio je da je po sezonski prilagođenim podacima hrvatski BDP konstantno padao čak 24 kvartala, s tim što je u drugom kvartalu 2011. iskazana nulta stopa, nakon koje je uslijedilo 12 kvartala uzastopnog pada u kojemu je BDP zaronio oko 13 posto. Da bi se za neku zemlju i službeno moglo reći da je izašla iz recesije, potrebna su dva kvartala uzastopnog rasta, pa će za otvaranje pjenušca Milanovićeva vlada morati pričekati još tri mjeseca, kada se, krajem svibnja, objave podaci za prvi ovogodišnji kvartal.
Pozitivnu vijest koju smo čekali više od šest godina pokvarila je najava Europske komisije da bi, također u svibnju, Hrvatska mogla biti prva članica EU nad kojom će pokrenuti korektivni postupak zbog makroekonomskih neravnoteža. Taj postupak bitno je širi od procedure prekomjernog deficita pa prati kretanje nezaposlenosti, tečaja, cijena nekretnina, investicija, izvoza, uvoza, dug privatnog sektora, nove kredite – sve u svemu, glavne elemente na osnovi kojih se kreira rast u nekoj državi. Komisija je zatražila prijedlog novih reformi, na što je Milanović komentirao da će ih i dobiti, no ne na način da se sve razbije i rasturi.
– Neću nikad dopustiti da budemo kao Grčka – rekao je Milanović i dodao da uz reforme treba biti pametan i pametno ulagati, a ne graditi 70 tisuća stanova koje nemamo kome prodati.
Pokrenuli kotač
Hrvatski je BDP u zadnjem kvartalu 2014. porastao zahvaljujući prerađivačkoj industriji, povećanju izvoza i turizma, dok je građevinski sektor ostao golema crna ruka koja vuče prema dolje.
– Kotač je pokrenut, nadam se da će tako nastaviti i ubrzati – komentirao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić koji je napokon došao na svoje te najavljuje rast od 0,5 % u ovoj godini. Izlazak iz recesije u najavljuju i druge institucije, i to u rasponu od 0,2 do 0,5 posto, no ima i pesimističnih ekonomista u bankarskim redovima koji i dalje predviđaju pad. Domaća će potražnja i dalje biti niska jer će se proračun morati rezati zbog fiskalne konsolidacije, a zaposlenost sporo povećavati. Ekonomist Danijel Nestić ističe da je zabilježeni rast u zadnjem tromjesečju 2014. godine posljedica izuzetno dobrih pokazatelja u vrlo uskim segmentima gospodarstva, a ne rezultat oporavka na široj bazi.
– S jedne strane, riječ je o izuzetno dobrim indikatorima u prerađivačkoj industriji, dok su ostali segmenti gospodarstva još uvijek u fazi blagog pada aktivnosti ili čak i fazi značajnog pada, poput građevinarstva. S druge strane, riječ je o relativno dobrim izvoznim rezultatima, dok je domaća potražnja još uvijek u znatnom padu – komentira Nestić. Upozorava da su i dalje prisutni visoki rizici ponovnog povratka u recesiju.
– Dok god se pozitivna kretanja ne prošire na veći broj sektora, neće biti stabilnog oporavka – ističe Nestić. Otvaranje novih radnih mjesta u bitnoj je vezi s kretanjem BDP-a, jer ga oporavak na tržištu rada slijedi s odmakom od pola godine. Milanovićevu će vladu tako problem visoke nezaposlenosti pratiti do kraja mandata. Europska komisija također očekuje veći investicijski val od 2016. godine, kao posljedicu dosad učinjenog i dotoka sredstava iz europskih fondova.
>>Hoće li u Hrvatskoj konačno krenuti izrazitiji oporavak gospodarstva?
>>Hrvatska nakon 6 godina napokon izlazi iz recesije
Kakvog li (ne)plaćenog oglasa! Milanovićeva vlada je postigla rast od 0,3 posto? I to u jednom kvartalu. Doista se radi o pravom "uzletu"! Zanimljivo je da je Kosoričinih 0,8 posto iz 2011. tada bilo nedovoljno, a sad je tobožnjih 0,3 posto uzlet! No i ta se nelogičnost "objasnila" jer se zapravo radilo o nuli kako tvrdi ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof. Novinarka je samo "zaboravila" spomenuti da je Krištof SDP-ov kadar. Kao što je "zaboravila" spomenuti da nam Europska komisija predviđa jedva 0,2 posto u ovoj godini, i to uz daljnji rast već sad ogromnog vanjskog zaduženja iz kojeg će se očito pokrivati još veći manjak u proračunu ove godine. Umjesto tih objektivnih informacija Grčić nas ponovno "masira" sa svojim optimističnim magluštinama. U 2016., prema istim tim podacima Komisije, ne očekuje se nikakav "investicijski zamah" kako tvrdi novinarka nego daljnji, očito nezaustavljivi, rast vanjskog zaduženja i još viši deficit proračuna nego u ovoj godini. Rast bi trebao biti slabašnih 1 posto što znači da nikakvih bitnih promjena neće biti i da ova zemlja i dalje neće stati na noge. Za usporedbu jedna Slovenija, s 80 posto višim BDP-om, zabilježit će tri puta viši rast, i to uz smanjenje vanjskog zaduženja i upola manji proračunski manjak. Kod Slovenaca nema euforije, kod nas se na 0,2 posto pokrenula čitava medijsko-politička mašinerija. Užas!