Percepcija je javnosti u Hrvatskoj kako je iskorištavanje europskih fondova slabije nego u realnosti, no dojam o važnosti samih EU fondova ipak je vrlo pozitivan. Upravo iskorištavanje fondova je percipirano kao velika prednost članstva u Europskoj uniji, gotovo jednaka kao i sloboda kretanja, a s druge strane smatra se da se 9 od 10 projekata bez EU fondova ne bi realiziralo – rezultat je to istraživanja kojeg je provela zagrebačka tvrtka Projekt jednako razvoj (PJR) na 1654 ispitanika, od čega je 48% korisnika europskih fondova.
Sustav funkcionira, ali je velik i trom
I dok je loše da se 93 posto korisnika europskih fondova izjasnilo kako se njihovi projekti bez europskog novca većinom ili uopće ne bi proveli, dotle je dobra percepcija da je kod takvih projekata bitan dobar projekt, a ne veza, obzirom na opću percepciju nepotizma i "veza" u Hrvatskoj.
- Mi smo 2017. radili slično istraživanje. Rezultati pokazuju da se neki problemi, koji nisu direktno vezani uz EU fondove, ali utječu na projekte, dugoročno ne rješavaju. Naime, i 2017. i sada je glavna prepreka koju korisnici iskazuju - neriješeni vlasnički odnosi, što ukazuje da taj dio i dalje nije riješen. Mislimo i da ti administrativni problemi imaju dijelom svoj utjecaj na odluku korisnika da više neće koristiti europske fondove jer 2017. se njih 98 % izjasnilo da će ih nastaviti koristiti, a danas tek 72 %. – govori Ana Fresl, voditeljica istraživanja.
VEZANI ČLANCI:
Iako je Hrvatska u ovom trenutku iskoristila 77 % alociranih sredstava iz europskih fondova, što je nešto manje od europskog prosjeka (84%), opći dojam je, pokazuje istraživanje, da je postotak tog iskorištavanja puno manji. Jedna četvrtina ispitanika smatra da se koristilo manje od 30 %, a još 42 % da se iskoristilo od 30 do 55 %.
- 19 godina sam u fondovima i ta fama, "da se fondovi ne koriste", postoji od samog tog početka. Govori se da nismo dobro iskoristili ulazak u EU, a čini se kao da nitko ne prati stvarne brojke i da je tu malo sociološki moment, s dozom politike. Jer i kad ide bolje uvijek je kao da ne ide. Možda institucije i ne znaju to jasno prikazati, pa malo jednu stopu prikazuju, pa onda neku drugu, što je teško javnosti pohvatati – smatra Ana Fresl koja dodaje kako Hrvatska nesumnjivo više iskorištava europske fondove nego ranije, no kako je cijeli postupak, ipak, sporiji.
- Sve duže traju ti natječaji te se sve duže čekaju odluke i ugovori. Narastao je cijeli sustav, sada su tu već i tisuće ljudi koji rade u institucijama. Količina novca dostupnog iz EU fondova značajno se povećala, što dovodi do toga da se institucije usporavaju. Da bi netko na kraju rekao koliko se stvarno potrošilo, treba završiti cijelo razdoblje dostupnosti fondova pa je to uvijek "stara vijest". A u tom međuvremenu ljudi imaju loš osjećaj o iskorištavanju fondova – napominje Ana Fresl.
VEZANI ČLANCI:
Čini se da su glavni problem sporost i kašnjenje u svim fazama. Primjerice, od početka programskog razdoblja 2021.-2027. uskoro ulazimo u četvrtu godinu bez ijednog natječaja. Dakle, prve tri godine od dostupnih devet tog razdoblja (do 2029.) su s rezultatom nula.
- Nema linearnog korištenja fondova. U cijeloj trećini utakmice nema ni pucanja na gol jer nema natječaja, u drugoj trećini bit će dva gola i onda u zadnjoj osam golova. Naprosto je taj trend korištenja uvijek veći na kraju i onda ljude frustrira što sporo kreće, i sporo se razvija. A na kraju ipak brojka bude dobra – napominje Fresl.
Ovisnost o fondovima?
Unatoč toj sporosti čak je 95 posto ispitanika reklo da vidi učinak europskih fondova. No, jedan drugi je problem. Ispitanici kazuju kako se devet od njihovih 10 projekata bez europskih sredstava ne bi realiziralo. Stvara se ovisnost o europskim fondovima. Domaći javni sektor, pa i mnogi poduzetnici, ne ulaze u investicije bez EU fondova.
- Izvorima iz europskog proračuna financirano je 70 posto ukupnih javnih investicija – rekao je nedavno i sam premijer Andrej Plenković.
VEZANI ČLANCI:
- Samo 7,66 % ispitanika je reklo da bi realiziralo svoj projekt i da nisu dobili europska sredstva. To znači da bez fondova ne bi bilo previše ulaganja. Dakle, nema rasta i razvoja ni lokalne zajednice ni države bez fondova. Dobro je za Hrvatsku da ima europski novac na raspolaganju, no manje je dobra ta ovisnost o fondovima koja se stvara – objašnjava Ana Fresl.
S druge strane činjenica da se 70 posto javnih investicija financira iz europskih fondova dovela je do jedne druge dobre stvari – percepcije o značajno smanjenoj korupciji i nepotizmu – jer 81,14% ispitanika smatra kako je kod europskih fondova (i odobravanja i provedbe) bitna kvaliteta projekta, a tek 18,86 posto građana misli da je tu bitna veza. Omjer dojma kod investicija iz državnih ili lokalnih proračuna bio bi sigurno puno drugačiji.
- Tome je tako jer EU projekti imaju prekomjerne kontrole (od dodjele, preko nabava do trošenja sredstava). Vjerujem da ljudi zbog toga postaju pažljiviji. Ako je EU fondovima obuhvaćeno 70 % javnih investicija, to jača i povjerenje da će se te investicije izvesti kako treba te da će se uvećati transparentnost javnog sektora u cjelini. – dodaje Ana Fresl.
O rezultatima ovog istraživanja bit će riječi i na 4. Međunarodnoj konferenciji o ESI fondovima koja će se, u organizaciji PJR-a, održati 28. i 29. rujna u Trakošćanu.
Da li je to sve vrijedno odricanja vlastite samostalnosti? EU nam diktira zakone i vanjsku politiku, pogoduje krupnom kapitalu. Treba se čovjek zapitati što sam sve mogao kupiti za svoj 1 sat rada 2003 godine a što 2023 godine i kolike imamo sada slobode a kolike smo imali prije? Da li smo danas sigurnija država ili davne 2003 smo bili sigurniji? U konačnici da li je Hrvata bilo više 2003 ili danas 2023?