Rusija je drugu noć zaredom pokrenula val napada bespilotnim letjelicama na Kijev i njegovu regiju, a prema prvim informacijama ukrajinske vojske, nije bilo žrtava i većeg razaranja, a sve su letjelice presretnute prije no što su pogodile svoje mete. Britanska vlada priopćila je u utorak da će osigurati paket potpore od 50 milijuna funti ili 64,7 milijuna američkih dolara za popravak opreme i uspostavu vojnog rehabilitacijskog centra u Ukrajini. U sklopu nove tranše potpore, o kojoj će se raspravljati na ovotjednom summitu NATO-a, Britanija i članice G7 će osigurati tisuće dodatnih komada streljiva zua tenkove Challenger 2 i više od 70 borbenih i logističkih vozila, piše Reuters.
Putinov glavni general za rat nije smijenjen: Prvi put izašao pred kamere od pobune Wagnera
TIJEK DOGAĐAJA:
23:25 - Ruska plaćenička skupina Wagner predala je velike količine teškog naoružanja, vojne opreme i tisuće tona streljiva ruskom ministarstvu obrane. Wagner je predao tenkove T-90 i T-80, višecjevne raketne bacače i razne topničke sustave, rekao je glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov u srijedu u Moskvi.
Uz to, predali su i više od 2500 tona raznog streljiva i 20.000 komada vatrenog oružja, rekao je. Objavljena je i video snimka tog naoružanja. Sva vojna oprema bit će servisirana i iskorištena, rekao je glasnogovornik.
Vođa Wagnera Jevgenij Prigožin pobunio se prošli mjesec protiv Moskve. Pobunu je prekinuo 24. lipnja kada su njegove snage bile manje od 200 kilometara od Moskve nakon posredovanja bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka. Zauzvrat su on i njegovi borci dobili imunitet od progona. Nekoliko dana poslije sastao se s Putinom. Kremlj nije rekao kakvi su bili rezultati tog sastanka.
Shoigu, Gerasimov! - here's the ammunition!
— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) July 12, 2023
Russian defense ministry reported it took over taking over the Wagner PMC equipment and ammunition.
2,500 tonnes of ammunition, 20,000 small arms and more than 2,000 units of military equipment, including hundreds of tanks, MLRS… pic.twitter.com/cSaTvgVs67
21:16 - Američki predsjednik Joe Biden optužio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da ima "očajničku žudnju za zemljom i moći" te je obećao da NATO savez predvođen SAD-om neće posustati u podršci Ukrajini protiv ruske agresije. Govoreći u Litvi na kraju dvodnevnog sastanka čelnika NATO-a u Vilniusu, Biden je pohvalio narod te zemlje koja je bila pod sovjetskom okupacijom, pozdravio pridruživanje Finske savezu, kao i skori prijem njezine susjede Švedske. Biden, kojemu je NATO bez podjela jedan od glavnih vanjskopolitičkih prioriteta, poručio je da je Putin jako podcijenio odlučnost vojnog saveza.
"NATO je jači, energičniji i da, ujedinjeniji nego ikad u svojoj povijesti. Doista, vitalniji je za našu zajedničku budućnost. Nije se to dogodilo slučajno, nije bilo neizbježno", rekao je Biden tisućama ljudi na Sveučilištu Vilnius. Mnogi od okupljenih imali su zastave Litve i SAD-a.
"Kada su Putin i njegova očajnička žudnja za zemljom i moći pokrenuli svoj brutalni rat protiv Ukrajine, kladio se da će se NATO raspasti. Mislio je da će se NATO raspasti. Mislio je da će se naše jedinstvo razbiti na prvom testu, mislio je da će demokratski vođe biti slabi, ali bio je u krivu", dodao je.
21:04 - Dugoročni planovi zemalja G7 da pomognu ukrajinskim oružanim snagama u odbijanju ruske agresije su "vrlo potreban i značajan uspjeh za Ukrajinu", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon samita NATO-a u Vilniusu. Zelenski je tom izjavom bio puno pomirljiviji, nakon što je u utorak oštro kritizirao odluku vodstva NATO-a da ne uputi poziv Ukrajini da se pridruži tom vojnom savezu.
"Pomoći ćemo Ukrajini da izgradi snažnu, umješnu obranu na kopnu, u zraku i na moru", rekao je američki predsjednik Joe Biden, govoreći zajedno sa Zelenskim.
21:03 - Zamjenik zapovjednika ruskog južnog vojnog okruga, general Oleg Zokov, poginuo je u ukrajinskom raketnom napadu, objavila je ruska državna televizija. "Nažalost, umro je herojski. Taj čovjek zaslužuje veliko priznanje, imao je nevjerojatan autoritet u oružanim snagama", rekao je umirovljeni general i zastupnik u Dumi Andrej Guruljov za televiziju u utorak.
Rusko ministarstvo obrane nije službeno potvrdilo da je Zokov poginuo. Nekoliko ruskih kanala na Telegramu ranije je izvijestilo da je Zokov poginuo u granatiranju okupiranog ukrajinskog grada Berdjanska, koji se nalazi oko 100 kilometara od fronte.
Zokov (51) je bio na europskom popisu sankcioniranih zbog sudjelovanja u ratu. Smatra ga se dijelom odgovornim za niz raketnih napada na ukrajinske gradove. On je šesti ruski general čija je smrt potvrđena od početka rata u Ukrajini u veljači 2022. godine.
VEZANI ČLANCI:
21:00 - Zemlje G7 predstavile su međunarodni okvir za dugoročnu sigurnost Ukrajine kako bi ojačale njezinu obranu od Rusije i odvratile Moskvu od buduće agresije, rekli su dužnosnici. "Danas pokrećemo pregovore s Ukrajinom kako bismo formalizirali - kroz bilateralne sigurnosne obveze i dogovore usklađene s ovim multilateralnim okvirom, u skladu s našim pravnim i ustavnim zahtjevima - našu trajnu potporu Ukrajini dok brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet", stoji u priopćenju skupine G7.
Samit NATO-a u Vilniusu zaključio je da je budućnost Ukrajine u NATO-u, no nije utvrdio vremenski okvir za članstvo. NATO se kao organizacija naglašeno suzdržao od pružanja vojne pomoći Ukrajini, kako bi izbjegao ulazak u izravan sukob s Rusijom, i želi to i dalje prepustiti državama članicama i drugima. Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Sjedinjene Američke Države već tjednima pregovaraju s Kijevom o multilateralnom dokumentu za stvaranje širokog međunarodnog okvira koji bi obuhvaćao više elemenata uključujući naprednu vojnu opremu, poput borbenih zrakoplova, kao i obuku, razmjenu obavještajnih podataka i kibernetičku obranu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je potez G7 pogrešnim i "potencijalno vrlo opasnim" za Zapad. Istaknuo je da bi davanje sigurnosnih jamstava Ukrajini ugrozilo sigurnost same Rusije.
"Novi dokument trebao bi vrijediti sve dok Ukrajina nije u NATO-u", rekao je Zelenski na odvojenoj konferenciji za novinare. "Današnja deklaracija otvara tu mogućnost snažnim bilateralnim sporazumima", dodao je, naglasivši da je najbolje jamstvo ipak biti u samom savezu. Zauzvrat, navodi se u izjavi G7, Ukrajina će obećati mjere za poboljšanje demokratskog upravljanja, uključujući putem pravosudnih i gospodarskih reformi te jačanja transparentnosti.
Američki dužnosnik rekao je da će Washington uskoro započeti vlastite pregovore s Kijevom. Predsjednik Joe Biden govorio je o korištenju potpore SAD-a Izraelu kao mogućeg modela za Ukrajinu. Američka vojna pomoć Izraelu iznosi oko 3,5 milijardi dolara godišnje, ali taj odnos podrazumijeva i veliku političku podršku. Njemačka je već rekla da će za početak pružiti 12 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini do 2032., uključujući 3,2 milijarde eura za 2023. Francuska, koja je u utorak objavila da će Kijevu prvi put isporučiti krstareće rakete dugog dometa, također pregovara s Ukrajinom, ali će vjerojatno doći do teških rasprava u parlamentu o vojnom proračunu za razdoblje od 2025. do 2030.
16:22 - Jens Stoltenberg istaknuo je da odluka o uklanjanju prepreka za članstvo Ukrajine u NATO-u šalje "jasnu, snažnu i jedinstvenu poruku". Stoltenberg je također pozdravio novi paket sigurnosne potpore koji su danas dogovorile zemlje G7. Rekao je da se NATO mora pobrinuti da ima "vjerodostojne aranžmane" za sigurnost Ukrajine kada rat završi kako se "povijest ne bi ponovila". Stoltenberg je rekao da je NATO sada "ujedinjeniji nego ikad" i snažno stoji "za naše ljude i naše vrijednosti".
GALERIJA Suze, redovi za hranu i život među ruševinama: Civili plaćaju golemu žrtvu rata u Ukrajini
16:17 - Volodimir Zelenski rekao je da je ishod summita u Vilniusu "jako potreban". Zahvalio je članicama na podršci i pozdravio "važan paket sigurnosnih jamstava" zemalja G7.
"Danas ukrajinsko izaslanstvo donosi kući značajnu sigurnosnu pobjedu za Ukrajinu - za našu zemlju, za naš narod, za našu djecu", kazao je.
16:14 - Gotovo polovica izbjeglica iz Ukrajine, koji su nakon ruskog napada stigli u Njemačku, želi trajno ostati u ovoj zemlji, proizlazi iz studije. "Od preko milijun izbjeglica koje su u Njemačku stigle nakon veljače prošle godine, 44 posto namjerava dugotrajno ostati u zemlji, što je pet posto više nego prilikom posljednjeg ispitivanja u ljeto prošle godine", priopćila je Julija Kosjakova, voditeljica projekta "Migracija, integracije i istraživanje međunarodnog tržišta rada" Instituta za istraživanje rada iz Nuernberga (IAB).
Od onih koji ne namjeravaju trajno ostati u Njemačkoj njih 38 posto se želi vratiti u Ukrajinu, a 30 posto želi "zadržati prisni odnos s Njemačkom", što znači djelomice ovdje živjeti. To se posebice odnosi na one izbjeglice čiji partner još živi u Ukrajini.
16:11 - Visoki predstavnik Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volker Turk pozvao je Rusiju da poštuje humanitarno pravo, prethodno istaknuvši kako postoje dokazi u izvješću otprije dva tjedna o neutemeljenom pritvaranju, mučenju i seksualnom nasilju nad civilima u Ukrajini. Misija UN-a za praćenje provedbe humanitarnog prava u Ukrajini dokumentirala je informacije o neutemeljenom pritvaranju više od 900 civila od početka ruske invazije 24. veljače 2022. do 23. svibnja ove godine, te o pogubljenju 77 zatvorenika po kratkom postupku.
"Više od 90 posto zatvorenika koje drži Ruska Federacija, s kojima smo uspjeli razgovarati, reklo nam je da su bili podvrgnuti mučenju i zlostavljanju - uključujući seksualno nasilje koje je, u nekim slučajevima počinilo rusko sigurnosno osoblje", rekao je Turk Vijeću, jedinom tijelu koje brine o zaštiti ljudskih prava u svijetu.
"Ova otkrića su šokantna. Ona pozivaju na konkretne mjere Ruske Federacije koja bi trebala podučiti svoje osoblje i zajamčiti da se pridržava međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava", istaknuo je.
Zasad nema komentara članova stalne ruske misije pri Ujedinjenim narodima u Ženevi, premda je Rusija zanijekala da su zločini počinjeni i da su civili ciljani namjerno. Ukrajina je istražiteljima UN-a omogućila puni pristup pritvorenicima s izuzetkom jednog incidenta, stoji u izvješću, a Rusija im nije omogućila nikakav pristup unatoč opetovanim zahtjevima. Turk je rekao i da je njegov ured evidentirao neka kršenja koja se odnose na Ukrajinu.
"Otkrili smo da je ukrajinsko osoblje u neslužbenim prostorima za pritvor te, u puno manjoj mjeri u službenim istražnim pritvorskim objektima, bilo uključeno u mučenje ili zlostavljanje, čak i seksualno nasilje u obliku prijetnja", rekao je Turk.
VEZANI ČLANCI:
14:17 - Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, rekao je za CNN da bi ukrajinsko pridruživanje NATO-u sada "značilo rat s Rusijom" tijekom medijske runde u kojoj je izrazio potporu oprezu Saveza.
Govoreći za MSNBC, Sullivan je rekao da će američki predsjednik Joe Biden biti "direktan" s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji bi se trebao sastati danas.
U utorak je Zelenski rekao da ima vjere, ali ne i povjerenja u odluke NATO-a i rekao da bi neponuđivanje članstva Ukrajine u savezu bilo "apsurdno"
Sullivan je dodao da će Biden dati Zelenskom obrazloženje odluke NATO-a o članstvu Ukrajine.
14:07 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u srijedu da njegovoj zemlji treba oružje dugog dometa u borbi protiv ruskih snaga i da će to pitanje otvoriti na sastanku s američkim predsjednikom Joeom Bidenom. Govoreći u Litvi gdje traje summit NATO-a, Zelenski je zahvalio Bidenu na odluci da opskrbi Kijev kazetnim bombama, rekavši da je to oružje potrebno radi obrane i oslobađanja teritorija koji je okupirala Rusija.
Zelenski je ponovo zajamčio da će se kazetno oružje koristiti samo za napade na vojne ciljeve u Ukrajini.
"Rusija stalno koristi kazetno streljivo na našem teritoriju. Ubijaju naše ljude", rekao je. "Pomoć koju možemo dobiti od SAD-a u smislu kazetnih bombi je isključivo za gađanje vojnih ciljeva, posebno na privremeno okupiranim dijelovima Ukrajine".
"To se apsolutno može kontrolirati i neće se koristiti nigdje drugo. Pravde mora biti", istaknuo je Zelenski.
GALERIJA Ukrajinski vojnici već se gotovo godinu i pol bore protiv agresora
13:10 - Šef ruske vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin izjavio je u srijedu da je krajem lipnja telefonski razgovarao s kolegom iz CIA-e Williamom Burnsom o tome “što učiniti s Ukrajinom", prenosi ruska novinska agencija TASS.
Prošlog su mjeseca New York Times i Wall Street Journal izvijestili da je Burns nazvao Nariškina kako bi uvjerio Kremlj da Sjedinjene Države nemaju nikakvu ulogu u kratkotrajnoj pobuni ruske skupine plaćenika Wagner 23. i 24. lipnja.
Burns i Nariškin održavaju komunikaciju od početka ruskog rata u Ukrajini u vrijeme kada su drugi izravni kontakti između dviju zemalja minimalni, a odnosi na najnižoj točki od kubanske raketne krize 1962. godine. TASS je citirao Nariškina koji je rekao da je moguće da se njih dvojica sastanu.
Njihov posljednji takav sastanak bio je u Turskoj prošlog studenog, kada su američki dužnosnici rekli da je Burns upozorio Rusiju na posljedice bilo kakve uporabe nuklearnog oružja i pokrenuo pitanje američkih zatvorenika u Rusiji.
Nariškin je također u srijedu rekao da Rusija nije čuo "ništa iznenađujuće" sa summita NATO-a u Vilniusu, izvijestio je TASS.
VEZANI ČLANCI:
12:08 - Šef NATO-a Jens Stoltenberg kaže da će savez biti uz Ukrajinu "koliko god bude potrebno". Govoreći na brifingu za novinare, iznio je trodijelni paket za približavanje Ukrajine NATO-u.
"Sada smo dogovorili trodijelni paket koji Ukrajinu približava NATO-u. Višestruki program praktične pomoći, uspostavljanje novog vijeća NATO-Ukrajina i ponovno potvrđivanje da će Ukrajina postati članica NATO-a i uklanjanje zahtjeva za članstvo plan akcije", kazao je.
Što se tiče članstva u NATO-u, rekao je kako će savez izdati pozivnicu za pridruživanje NATO-u "kada se saveznici slože i kada se ispune uvjeti".
Dodao je da kada rat završi, "moramo osigurati da postoje vjerodostojni aranžmani za sigurnost Ukrajine kako se povijest ne bi ponovila." Okrećući se ukrajinskom predsjedniku rekao je: "Danas se sastajemo kao jednaki, radujem se danu kada ćemo se sastati kao saveznici."
Volodimir Zelenski rekao je da "trenutačno nedostaje sigurnosti" u Ukrajini. Zahvalio je NATO-u na tri paketa potpore i kaže da je razgovarao o tome što se još može učiniti kako bi se pomoglo njegovom narodu.
"Imamo pozitivne vijesti o novom paketu potpore obrani koji dolazi od naših partnera", rekao je ukrajinski predsjednik.
"Želio bih uputiti riječi zahvalnosti tebi Jens", dodaje obraćajući se šefu NATO-a.
Međutim, dodaje da bi "optimalan" rezultat summita bio da Ukrajina dobije izravan poziv za pridruživanje vojnom savezu.
"Još nismo u NATO-u... ali ovo je velika potpora koja dolazi od društava iz cijelog svijeta", kazao je Zelenski.
11:53 - Bilo bi "potencijalno vrlo opasno" da Zapad Ukrajini da sigurnosna jamstva, upozorio je glasnogovornik Kremlja. Takva jamstva bila bi pogrešna i narušila bi vlastitu sigurnost Rusije, rekao je Dmitrij Peskov na redovitom brifingu za novinare.
Njegovi komentari dolaze u trenutku kada se očekuje da zemlje G7 objave međunarodni okvir koji bi utro put dugoročnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu kako bi ojačala svoju obranu.
Tijekom konferencije, Peskov je također potvrdio da je posjet Kini Vladimira Putina "na dnevnom redu". Rekao je da je sada dobro vrijeme za održavanje dobrih odnosa koji postoje između Moskve i Pekinga. Datum putovanja ruskog predsjednika nije objavljen, ali Peskov je rekao da će to biti kada bude finaliziran.
Također je odbacio tvrdnje da je plaćenička skupina Wagner namjeravala nabaviti nuklearne naprave tijekom svoje neuspjele pobune u lipnju. Šef ukrajinske vojne obavještajne službe ranije je rekao da su lovci stigli do nuklearne baze - poznate kao Voronjež-45 - u pokušaju da se domognu malih nuklearnih naprava iz sovjetskog doba. Wagnerove trupe započele su svoj pobunjenički "marš na Moskvu" prošlog mjeseca, ali su ga prekinule u roku od nekoliko sati nakon postizanja dogovora s Putinom.
10:43 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su njegovi prioriteti u razgovorima sa čelnicima NATO-a u srijedu novi paketi vojne pomoći, pozivnica za članstvo u NATO-u i sigurnosna jamstva za Ukrajinu dok je na putu pristupanja. "Potrebno nam je da se razumije da trebamo pozivnicu (u NATO) u trenutku kada sigurnosna situacija to dopusti", napisao je Zelenskij na aplikaciji Telegram.
Zelenski boravi u Vilniusu gdje se održava samit NATO-a, a u srijedu popodne i prvi sastanak Vijeća NATO-Ukrajina.
Čelnici zemalja članica NATO-a složili su se u utorak da će pozvati Ukrajinu da se pridruži savezu "kada se za to ispune uvjeti".
"Jasno smo rekli da ćemo pozvati Ukrajinu da se pridruži NATO-u kada se saveznici u pogledu toga usuglase i kada se ispune uvjeti", rekao je na konferenciji za novinare glavni tajnik Jens Stoltenberg.
Zahvalio je Njemačkoj na svom Telegram kanalu što je pristala poslati više projektila Patriot u Ukrajinu nakon razgovora s kancelarom Olafom Scholzom na summitu NATO-a u Vilniusu.
10:35 - Sada cure novi detalji o bizarnostima koje su pronađene u Prigožinovoj vili. Istražitelji su otkrili ogromne zalihe jurišnog oružja i streljiva, prepariranog aligatora i uokvirenu fotografiju koja navodno prikazuje odsječene glave neprijatelja. Više čitajte OVDJE.
10:34 - Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova kritizirala je ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmytra Kulebu zbog njegovih komentara o potencijalnom članstvu Ukrajine u NATO-u i sarkastično mu sugerirala da bi trebao pohađati program obrazovanja na daljinu diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova Rusije.
Video: Racija ruske policije u Prigožinovoj vili
U objavi na Telegramu osvrnula se na Kulebine komentare o nejasnim sljedećim koracima u pridruživanju Ukrajine savezu. Ona je napisala: "Glupo. Morate naučiti pravila prije početka igre, a ne nakon. Neka tako bude, reći ću vam. Ovo je "svjetski poredak temeljen na pravilima" koji su izmislili zapadnjaci. Najpametniji u tome ne sudjeluju, jer pravila nema, ona se izmišljaju u hodu i mijenjaju ako igra ne donese željeni rezultat. Alternativa je međunarodno pravo, koje podržava većina zdravorazumskih ljudi. Sve se to uči na diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Rusije, čiji će program obrazovanja na daljinu pomoći da to shvati i Kuleba".
VEZANI ČLANCI:
10:15 - Napadi ruskih bespilotnih letjelica preko noći po Ukrajini "vjerojatno su demonstrativni odgovor" na summit NATO-a i prijetnja crnomorskom dogovoru o žitu, rekli su vojni analitičari. U svojoj posljednjoj procjeni sukoba, Institut za proučavanje rata (ISW) citirao je ukrajinske dužnosnike koji su rekli da su tijekom noći oborili niz bespilotnih letjelica.
"Ruske snage izvele su niz napada bespilotnim letjelicama Shahed 131 i 136 diljem Ukrajine 11. srpnja, vjerojatno u demonstrativnom odgovoru na summit NATO-a 2023. u Vilniusu i kako bi ugrozile crnomorski dogovor o žitu. Ruski napadi bespilotnim letjelicama na lučku infrastrukturu također koincidiraju s prvim danom summita NATO-a u Vilniusu i vjerojatno im je namjera obeshrabriti članice NATO-a da daju više vojne pomoći Ukrajini", javlja ISW u svojem izvješću.
Dodaje se da Rusija možda "prijeti" ugovoru o žitu u Crnom moru kako bi poručila izvornom posredniku sporazuma, turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, da njegovi nedavni komentari - u kojima je rekao da će razgovarati o produženju ugovora o žitu s Vladimirom Putinom - "nisu" prošao nezapaženo" od strane Kremlja. Ugovor, koji je sklopljen prošlog srpnja, istječe sljedeći tjedan.
Moskva je rekla da ne vidi temelje za produljenje sporazuma nakon 17. srpnja, tvrdeći da nisu ispunjene preuzete obveze za uklanjanje prepreka ruskom izvozu hrane i gnojiva.
8:45 - Vjačeslav Gladkov, guverner Belgorodske oblasti u Rusiji, objavio je svoju dnevnu operativnu poruku na Telegramu. On navodi nekoliko područja koja su bila izložena prekograničnom granatiranju od strane ukrajinskih snaga, ali ne navodi nikakve žrtve ili značajne posljedice osim oštećenja nekih dalekovoda.
8:05 - Saveznici bi danas trebali u Vilniusu održati prvi sastanak Vijeća NATO-Ukrajina s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, drugog dana samita koji je već u utorak bio razočaranje za Kijev jer je pokazao da Ukrajina neće dobiti pozivnicu ili točan raspored za pristupanje savezu. Osnivanje Vijeća NATO-Ukrajina dio je paketa za tu zemlju koji podrazumijeva i jačanje interoperabilnosti ukrajinskih snaga s NATO-om, te preskakanje Akcijskog plana za članstvo (MAP) koji je dosad za zemlje bio nužan korak u procesu pristupanja.
Čelnici zemalja članica NATO-a složili su se u utorak da će pozvati Ukrajinu da se pridruži savezu "kada se za to ispune uvjeti". "Jasno smo rekli da ćemo pozvati Ukrajinu da se pridruži NATO-u kada se saveznici u pogledu toga usuglase i kada se ispune uvjeti", rekao je na konferenciji za novinare glavni tajnik Jens Stoltenberg.
GALERIJA NATO nagomilao oružje u Vilniusu
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović komentirao je novinarima takvu odluku riječima da se radi o "pedeset tisuća uvjeta" koje će za Ukrajinu biti teško ispuniti. "Mjesto Ukrajine je u NATO-u", kaže se u deklaraciji, ali bez vremenskog okvira za taj proces kao i bez uvjeta koje bi Kijev trebao ispuniti.
Zelenskij je u žestokom tvitu rekao da se "čini da nema volje ni da se Ukrajini uputi pozivnica za NATO, niti da ona postane članicom saveza", nazivajući "apsurdnim" da za njegovu zemlju nema vremenskog okvira za pristup i članstvo.
Zelenski se u utorak navečer nenadano pojavio na skupu u Vilniusu pred tisućama građana koji su ga, mnogi ogrnuti ukrajinskim zastavama, toplo pozdravili.
Ponovno je izrazio razočaranje što Ukrajina nije dobila pozivnicu za savez, što je prvi korak u procesu.
"NATO će učiniti Ukrajinu sigurnijom, Ukrajina će učiniti NATO snažnijim", rekao je. "Danas sam ovamo doputovao s vjerom u odluku, u partnere, s vjerom u snažan NATO".
Litavski predsjednik Gitanas Nauseda predao je Zelenskiju na tom skupu ukrajinsku zastavu s rupama od streljiva koja se vijorila na ukrajinskom tenku tijekom borbi za Bahmut.
U Vilnius ju je donijela skupina od 33 ukrajinska i litavska trkača kao znak potpore Ukrajini kao potencijalnoj 33. članici NATO-a.
Današnji sastanak Vijeća NATO-Ukrajina omogućit će ukrajinskom čelniku da sjedne za stol sa saveznicima kako bi se utvrdio kalendar razgovora s alijansom, iako je još daleko od tog kluba.
VEZANI ČLANCI:
6:10 - Oružani sukob u Ukrajini nastavit će se sve dok Zapad ne odustane od planova da dominira i porazi Moskvu, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u razgovoru za indonezijske novine objavljenom u srijedu. Cilj "kolektivnog Zapada predvođenog SAD-om" je jačanje svoje globalne hegemonije, izjavio je Lavrov za list Kompas.
Ruski ministar trebao bi ovaj tjedan prisustvovati samitu Istočne Azije i regionalnom forumu ASEAN-a u Džakarti, kao i američki državni tajnik Antony Blinken.
"Zašto oružani sukob u Ukrajini ne prestane? Odgovor je vrlo jednostavan - nastavit će se sve dok Zapad ne odustane od planova da očuva svoju dominaciju i prevlada opsesivnu želju da Rusiji nanese strateški poraz od svojih kijevskih marioneta", navodi se u transkriptu razgovora objavljenog na internetskoj stranici ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Lavrov je također optužio Kijev da ignorira indonezijski mirovni plan i umjesto toga promovira vlastiti "paket ultimatuma".
Ukrajina je odbacila indonezijski plan, koji je uključivao poziv na uspostavu demilitarizirane zone, ponovivši stav Kijeva da Rusija treba povući svoje trupe iz Ukrajine, podsjeća Reuters.
6:00 - Ukrajinska vojska u utorak je izvijestila o teškim borbama na istoku i jugoistoku zemlje, rekavši da su njene snage odbile desetke napada neprijatelja, dok su ruski izvještaji između ostalog apostrofirali uspješnu obranu kod razrušenog grada Bahmuta. Glasnogovornik Glavnog stožera Ukrajine Andrij Kovaliov rekao je da su ukrajinske snage odbile rusko napredovanje potpomognuto topničkim udarima u blizini dva grada sjeverno od Bahmuta, zauzetog od strane ruskih plaćeničkih snaga krajem svibnja.
Promjenjiva situacija u blizini Bahmuta je u središtu pozornosti, a Ukrajina je ostvarila dobitke na južnom rubu grada, posebice u strateškom selu Kliščivka, piše Reuters.
GALERIJA Žestoke borbe na ukrajinskoj bojišnici, teška situacija kod Bahmuta
Oslobađanje sela, koje se nalazi na uzvišenju, dalo bi ukrajinskim snagama operativnu prednost u potencijalnom okruživanju ruskih snaga u Bahmutu, kažu analitičari. Ukrajina je u ponedjeljak priopćila da kontrolira visine koja okružuju selo, omogućujući joj da puca na ciljeve u samom Bahmutu.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su ruske snage odbile devet pokušaja ukrajinskog napredovanja u istočnoj regiji Donjeck, uključujući i jedan napad u blizini Kliščivke. Na jugu, Ukrajina je objavila da je ponovno zauzela skupinu sela, u sklopu rane faze prodora prema Azovskom moru.
VEZANI ČLANCI:
Ukrajinski general Oleksandr Tarnavski, zapovjednik ukrajinskih snaga u južnom sektoru Tavriia, putem komunikacijske platforme Telegram izvijestio je da su bitke bješnjele u cijelom sektoru, a da su njegove snage odbile 27 neprijateljskih napada.
Procijenio je ruske gubitke tijekom 24 sata na nekoliko stotina mrtvih i ranjenih. Unatoč svim dobicima Ukrajine u njezinoj protuofenzivi, ruske snage još uvijek drže goleme dijelove zemlje nakon više od 500 dana rata, a prema nekim procjenama to iznosi 17 posto ukrajinskog teritorija, napominje Reuters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je jučer izrazio nezadovoljstvo jer NATO Ukrajini nije ponudio vremenski okvir za članstvo, sugerirao je da se rane faze protuofenzive u dvije regije odvijaju po planu, no također je rekao da bi volio da napredak bude brži.
5:45 - Rusija je drugu noć zaredom pokrenula val napada bespilotnim letjelicama na Kijev i njegovu regiju, a prema prvim informacijama ukrajinske vojske, nije bilo žrtava i većeg razaranja, a sve su letjelice presretnute prije no što su pogodile svoje mete. "Na 504. dan invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, neprijatelj je izveo još jedan zračni napad na glavni grad", rekao je Serhij Popko, čelnik kijevske vojne uprave, u objavi na kanalu Telegram.
VEZANI ČLANCI:
Reutersovi svjedoci u Kijevu čuli su eksplozije koje podsjećaju na zvuk sustava protuzračne obrane koji presreće zračne objekte, navodi agencija. Nije trenutno poznato koliko je dronova iranske proizvodnje Rusija lansirala i koliko ih je presretnuto.
Zračne uzbune iznad Kijeva i širom Ukrajine bile su oglašene više od dva sata, a napad se dogodio u jeku samita čelnika NATO-a u litvanskom Vilniusu, koji je Kremlj kritizirao, upozoravajući da će Moskva odgovoriti kako bi zaštitila vlastitu sigurnost.
Noć ranije, Rusija je lansirala 28 dronova na Kijev i južnu luku Odesu, a ukrajinska protuzračna obrana oborila je 26 iranskih dronova Shahed. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će u srijedu u Vilniusu nazočiti inauguralnoj sjednici Vijeća NATO-Ukrajina, tijela koje je osnovano kako bi približilo Kijev i 31-člani transatlantski vojni savez, navodi Reuters.
5:37 - Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je u utorak da povećanje vojne pomoći Ukrajini od strane NATO saveza treći svjetski rat čini sve bližim.
Komentirajući prvi dan NATO summita u Vilniusu u Litvi, na kojem su brojne zemlje obećale više oružja i financijske potpore Ukrajini, Medvedev je rekao da ta pomoć neće odvratiti Rusiju od postizanja njezinih ciljeva u Ukrajini.
"Potpuno ludi Zapad nije mogao smisliti ništa drugo (...) Zapravo, to je slijepa ulica. Treći svjetski rat je sve bliže", napisao je Medvedev na komunikacijskoj platformi Telegram.
"Što sve ovo znači za nas? Sve je očito. Specijalna vojna operacija nastavit će se s istim ciljevima", dodao je Medvedev.
Reuters podsjeća da se Medvedev za predsjedničkog mandata od 2008. do 2012. predstavljao kao liberalni modernizator, dok trenutno njeguje gard žestokog antizapadnog "jastreba" iz Kremlja.
"Budimpeštanski memorandum" su potpisali čelnici Rusije, Ukrajine, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva. To je osnovni dokument sigurnosti i stvaranja Ukrajine. Radilo se o dijeli procesa mirnog razdruživanja Ukrajine od Sovjetskog Saveza u kojemu Ukrajina dobija potporu svih potpisnika u predaji nuklearnog naoružanja Rusiji, a za uzvrat će joj potpisnici uključivši i Rusiju garantirati teritorijalni integritet i opstojnost. Međutim Rusija je cijelo vrijeme organizirala unutrašnje političke pripreme i nemire potpomognute od doseljenjih koloniziranih ruskih doseljenika. To je na kraju iznjedrilo snažan proruski politički blok koji je potpuno negirao Budimpeštanski memorandum da bi 2014. iznutra pomogao i rusku vojnu intervenciju u Ukrajini.