VRHUNSKI ZAČIN

Brački varenik

23.12.2020.
u 13:29

Začin od crnog ili bijelog grožđa nedavno je postao 26. hrvatski proizvod s EU zaštitom geografskog porijekla. Za njegovu je pripremu potrebno puno strpljenja, mošt se iskuhava i po 15 sati kako bi se dobio koncentrat s visokim udjelom šećera, prirodnim vitaminima i mineralima. Litra bračkog varenika stoji oko 500 kuna

Slatka je viskozna tekućina medne arome, blago izraženog mirisa i okusa grožđa te srednje izraženog okusa karamela… Tako stručnjaci opisuju brački varenik, vrhunski začin od crnog ili bijelog grožđa koji je nedavno postao 26. hrvatski proizvod s EU zaštitom geografskog porijekla. Za njegovu pripremu potrebno je puno strpljenja, mošt se iskuhava i po 15 sati kako bi se dobio koncentrat s visokim udjelom šećera, prirodnim vitaminima i mineralima.

Pristaje uz svaki “šug”, posebno uz divljač, možete ga dodati šalši umjesto šećera ili u omiljeni sladoled. Brački varenik proizvodi se od autohtonih sorata vinove loze, i to od crnih sorti babića, crljenka kaštelanskog, plavca malog i od bijele sorte maraštine. Ove sorte moraju biti zastupljene pojedinačno ili zajedno u najmanjem udjelu od 80 posto, a preostali dio mogu biti druge sorte grožđa s otoka Brača. Litra bračkog varenika stoji oko 500 kuna.

– Svježe ubrano ili prosušeno grožđe melje se u muljačama. Od njega se odvaja tekući dio, a masulj – gnječeno grožđe – se preša. Dobiveni sok se procjeđuje kroz fino sito, a zatim u odgovarajućoj posudi ukuhava, uz često miješanje da se spriječi karamelizacija, osobito u poodmakloj fazi ukuhavanja. Ukuhava se tako dugo dok se količina ne smanji na trećinu početne. Polaganim ukuhavanjem i čestim miješanjem ostaju sačuvane nutritivne vrijednosti grožđa – objašnjava nam direktor TZ-a Supetar Ivan Cvitanić.

Nakon završetka ukuhavanja varenik se pakira u staklenu ambalažu.

– U prošlosti je varenik bio jedini dostupni izvor šećera na Mediteranu pa tako i na našem otoku i često ga se davalo djeci za jačanje i imunitet. Brački varenik sadrži približno jednaku količinu glukoze i fruktoze, što je karakteristično za šećere u grožđu. Ne sadrži saharozu te je pri zaslađivanju pojedinih jela potrebna manja količina varenika u odnosu na potrebnu količinu šećera za postizanje jednake slatkoće – dodaje direktor.

Specifična bračka slastica koja se radi od varenika jest kumpet. Sprema se tako da se varenik kuha uz dodavanje krupno mljevenog pšeničnog brašna ili griza, mljevenih mendula i začina. Kuha se polako uz stalno miješanje i, kada zgusne, ulijeva se u kalup i suši nekoliko dana. Nakon toga se reže na komade i poslužuje uz lovorov list. Kolači od varenika rade se i u drugim dijelovima Lijepe Naše, samo pod drugim imenima. U Konavlima ga zovu mantala, u Vrgorcu i Imotskom ćupter

 

Proces zaštite naziva započeo je u kolovozu 2017., kada je Poljoprivredna zadruga Supetar podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla bračkog varenika. Europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla varenik je dobio u rujnu ove godine, čime je upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te je zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti, odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.

 

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije