Slatka je viskozna tekućina medne arome, blago izraženog mirisa i okusa grožđa te srednje izraženog okusa karamela… Tako stručnjaci opisuju brački varenik, vrhunski začin od crnog ili bijelog grožđa koji je nedavno postao 26. hrvatski proizvod s EU zaštitom geografskog porijekla. Za njegovu pripremu potrebno je puno strpljenja, mošt se iskuhava i po 15 sati kako bi se dobio koncentrat s visokim udjelom šećera, prirodnim vitaminima i mineralima.
Pristaje uz svaki “šug”, posebno uz divljač, možete ga dodati šalši umjesto šećera ili u omiljeni sladoled. Brački varenik proizvodi se od autohtonih sorata vinove loze, i to od crnih sorti babića, crljenka kaštelanskog, plavca malog i od bijele sorte maraštine. Ove sorte moraju biti zastupljene pojedinačno ili zajedno u najmanjem udjelu od 80 posto, a preostali dio mogu biti druge sorte grožđa s otoka Brača. Litra bračkog varenika stoji oko 500 kuna.
– Svježe ubrano ili prosušeno grožđe melje se u muljačama. Od njega se odvaja tekući dio, a masulj – gnječeno grožđe – se preša. Dobiveni sok se procjeđuje kroz fino sito, a zatim u odgovarajućoj posudi ukuhava, uz često miješanje da se spriječi karamelizacija, osobito u poodmakloj fazi ukuhavanja. Ukuhava se tako dugo dok se količina ne smanji na trećinu početne. Polaganim ukuhavanjem i čestim miješanjem ostaju sačuvane nutritivne vrijednosti grožđa – objašnjava nam direktor TZ-a Supetar Ivan Cvitanić.
Nakon završetka ukuhavanja varenik se pakira u staklenu ambalažu.
– U prošlosti je varenik bio jedini dostupni izvor šećera na Mediteranu pa tako i na našem otoku i često ga se davalo djeci za jačanje i imunitet. Brački varenik sadrži približno jednaku količinu glukoze i fruktoze, što je karakteristično za šećere u grožđu. Ne sadrži saharozu te je pri zaslađivanju pojedinih jela potrebna manja količina varenika u odnosu na potrebnu količinu šećera za postizanje jednake slatkoće – dodaje direktor.
Specifična bračka slastica koja se radi od varenika jest kumpet. Sprema se tako da se varenik kuha uz dodavanje krupno mljevenog pšeničnog brašna ili griza, mljevenih mendula i začina. Kuha se polako uz stalno miješanje i, kada zgusne, ulijeva se u kalup i suši nekoliko dana. Nakon toga se reže na komade i poslužuje uz lovorov list. Kolači od varenika rade se i u drugim dijelovima Lijepe Naše, samo pod drugim imenima. U Konavlima ga zovu mantala, u Vrgorcu i Imotskom ćupter
Proces zaštite naziva započeo je u kolovozu 2017., kada je Poljoprivredna zadruga Supetar podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla bračkog varenika. Europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla varenik je dobio u rujnu ove godine, čime je upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te je zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti, odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.