Budući zakon o turizmu stigao je na čitanje u Sabor, a koje novosti donosi i što će promijeniti u turističkom razvoju, te o drugim aktualnostima, razgovaramo s ravnateljem Instituta za turizam Damirom Krešićem.
- Hrvatska ovim zakonom dobiva okvir za učinkovito, odgovorno i održivo upravljanje turističkim razvojem i za novi, kvalitativni iskorak. Novina je puno, a u fokusu je često činjenica da će taj zakon omogućiti jedinicama lokalne samouprave bolju kontrolu broja, vrste i veličine smještajnih objekata na svom području. Iz Dubrovnika, recimo, već stižu najave o ograničavanju rasta obiteljskog smještaja ili, bolje rečeno, boljem upravljanju strukturom svog smještaja. Ali, zakon donosi i niz drugih mehanizama kako bi se se principi održivosti implementirali u svakodnevno poslovanje i razvoj. Slikovito rečeno, zahvaljujući ovom zakonu trebali bi u ljetnoj špici imati manje gužvi i opterećenja na infrastrukturu. Također, zakon obavezuje da destinacije naprave procjenu nosivosti turističkih kapaciteta, a onda i četverogodišnje planove upravljanja.
Ministarstvo turizma je u više europskih institucija, pa i u Svjetskoj turističkoj organizaciji dobilo komplimente za ovaj zakon, Hrvatska kao avangarda?
Činjenica je da se o održivom razvoju turizma često samo deklarativno raspravlja, donose se apstraktni zaključci i tu sve staje. Implementaciju i operacionalizaciju rjeđe viđamo i Hrvatska se ovim zakonom uistinu izdvaja na pozitivan način.
Hoće li sve i zaživjeti s obzirom na to da sankcije nisu predviđene?
Nema sankcija, ali postoje poticajni mehanizmi, poput lakšeg pristupa izvorima financiranja, za one koji ga se budu pridržavali.
Budući zakon struka mahom podržava, dobio je i potporu mnogih gradonačelnika, župana..., ali neki kažu da je prvo trebalo napraviti razliku između stvarnog obiteljskog turizma i rentijerstva. Što vi kažete?
Istina je da je obiteljski smještaj često smokvin list za nekretninski biznis. To je posljedica preferencijalnog poreznog tretmana privatnog smještaja i rentijerstvo bi svakako trebalo razgraničiti od obiteljskog smještaja. S tim da bi obiteljski smještaj mogao i ostati u toj povlaštenoj poreznoj zoni. Stan, apartman koji se renta u višestambenoj zgadi i gdje gost ulazi na PIN, nema veze s obiteljskim smještajem.
VEZANI ČLANCI:
Neki se pribojavaju da je zakon o turizmu ostavio mogućnost, zbog većinske zastupljenosti privatnog sektora u vijećima turističkih zajednica, da privatni umjesto javnog sektora određuje smjer turističkog razvoj i upravljanja.
Turizam je, za razliku od nekih drugih sektora, 99% u privatnim rukama i ne vidim ništa sporno da ima i utjecaj. Naravno, javni sektor je tu da se pobrine da javni interes ne bude zakinut.
Prijete i klimatske promjene?
Svakako. No, studija istraživačkog centra Europske komisije pokazuje da će neke mediteranske destinacije, poput Sicilije i južne Španjolske, izgubiti do deset posto gostiju zbog prevrućih ljeta. Ali za Hrvatsku su pokazatelji u dogledno vrijeme neutralni.
Što mislite o ovogodišnjim turističkim rezultatima?
S 18,7 milijuna turista i 102 milijuna noćenje za devet mjeseci dosegnut je promet iz rekordne 2019. U cjelini možemo biti zadovoljni, a ono što je najvažnije turistički prihodi nadmašuje i lanjsku i spomenutu 2019.
VEZANI ČLANCI:
Uza sve mane našem turizmu ide natprosječno dobro, svjetski još nije dosegnuo predpanemdijske brojke, a rasplamsava se i novi rat. Kako vidite 2024.?
Nažalost, nakon rata u Ukrajini imamo novi rat i teško je govoriti o globalnim trendovima u idućoj godini. No, ne bude li eskalacija, Hrvatska će imati regularnu sezonu, možda čak i rekordno dobru. Od izraelsko-palestinskog sukoba trpjet će turizam Jordana, Egipta, Turske.
Nema straha niti da se ovogodišnja poskupljenja dogodine vrate kao bumerang?
Ne, dogodine se igra nova turistička utakmica.
Hrvatska - zemlja predivnih i spektakularnih zakona. Svi možemo biti ponosni na novi lijepi zakon o turizmu.