VEČERNJI TV

Krešić: Od izraelsko-palestinskog sukoba trpjet će turizam pojedinih destinacija

Damir Krešić
Foto: Večernji TV
1/3
12.10.2023.
u 16:30

S 18,7 milijuna turista i 102 milijuna noćenje za devet mjeseci dosegnut je promet iz rekordne 2019. U cjelini možemo biti zadovoljni, a ono što je najvažnije turistički prihodi nadmašuje i lanjsku i spomenutu 2019., kaže ravnatelj Instituta za turizam

Budući zakon o turizmu stigao je na čitanje u Sabor, a koje novosti donosi i što će promijeniti u turističkom razvoju, te o drugim aktualnostima, razgovaramo s ravnateljem Instituta za turizam Damirom Krešićem.

- Hrvatska ovim zakonom dobiva okvir za učinkovito, odgovorno i održivo upravljanje turističkim razvojem i za novi, kvalitativni iskorak. Novina je puno, a u fokusu je često činjenica da će taj zakon omogućiti jedinicama lokalne samouprave bolju kontrolu broja, vrste i veličine smještajnih objekata na svom području. Iz Dubrovnika, recimo, već stižu najave o ograničavanju rasta obiteljskog smještaja ili, bolje rečeno, boljem upravljanju strukturom svog smještaja. Ali, zakon donosi i niz drugih mehanizama kako bi se se principi održivosti implementirali u svakodnevno poslovanje i razvoj. Slikovito rečeno, zahvaljujući ovom zakonu trebali bi u ljetnoj špici imati manje gužvi i opterećenja na infrastrukturu. Također, zakon obavezuje da destinacije naprave procjenu nosivosti turističkih kapaciteta, a onda i četverogodišnje planove upravljanja.

Ministarstvo turizma je u više europskih institucija, pa i u Svjetskoj turističkoj organizaciji dobilo komplimente za ovaj zakon, Hrvatska kao avangarda?

Činjenica je da se o održivom razvoju turizma često samo deklarativno raspravlja, donose se apstraktni zaključci i tu sve staje. Implementaciju i operacionalizaciju rjeđe viđamo i Hrvatska se ovim zakonom uistinu izdvaja na pozitivan način.

Hoće li sve i zaživjeti s obzirom na to da sankcije nisu predviđene?

Nema sankcija, ali postoje poticajni mehanizmi, poput lakšeg pristupa izvorima financiranja, za one koji ga se budu pridržavali.

Budući zakon struka mahom podržava, dobio je i potporu mnogih gradonačelnika, župana..., ali neki kažu da je prvo trebalo napraviti razliku između stvarnog obiteljskog turizma i rentijerstva. Što vi kažete?

Istina je da je obiteljski smještaj često smokvin list za nekretninski biznis. To je posljedica preferencijalnog poreznog tretmana privatnog smještaja i rentijerstvo bi svakako trebalo razgraničiti od obiteljskog smještaja. S tim da bi obiteljski smještaj mogao i ostati u toj povlaštenoj poreznoj zoni. Stan, apartman koji se renta u višestambenoj zgadi i gdje gost ulazi na PIN, nema veze s obiteljskim smještajem.

VEZANI ČLANCI:

Neki se pribojavaju da je zakon o turizmu ostavio mogućnost, zbog većinske zastupljenosti privatnog sektora u vijećima turističkih zajednica, da privatni umjesto javnog sektora određuje smjer turističkog razvoj i upravljanja.

Turizam je, za razliku od nekih drugih sektora, 99% u privatnim rukama i ne vidim ništa sporno da ima i utjecaj. Naravno, javni sektor je tu da se pobrine da javni interes ne bude zakinut.

Prijete i klimatske promjene?

Svakako. No, studija istraživačkog centra Europske komisije pokazuje da će neke mediteranske destinacije, poput Sicilije i južne Španjolske, izgubiti do deset posto gostiju zbog prevrućih ljeta. Ali za Hrvatsku su pokazatelji u dogledno vrijeme neutralni.

Što mislite o ovogodišnjim turističkim rezultatima?

S 18,7 milijuna turista i 102 milijuna noćenje za devet mjeseci dosegnut je promet iz rekordne 2019. U cjelini možemo biti zadovoljni, a ono što je najvažnije turistički prihodi nadmašuje i lanjsku i spomenutu 2019.

VEZANI ČLANCI:

Uza sve mane našem turizmu ide natprosječno dobro, svjetski još nije dosegnuo predpanemdijske brojke, a rasplamsava se i novi rat. Kako vidite 2024.?

Nažalost, nakon rata u Ukrajini imamo novi rat i teško je govoriti o globalnim trendovima u idućoj godini. No, ne bude li eskalacija, Hrvatska će imati regularnu sezonu, možda čak i rekordno dobru. Od izraelsko-palestinskog sukoba trpjet će turizam Jordana, Egipta, Turske.

Nema straha niti da se ovogodišnja poskupljenja dogodine vrate kao bumerang?

Ne, dogodine se igra nova turistička utakmica.

Jeste li ove godine ljetovali na Jadranu?

Komentara 4

NE
NervozniPoštar
22:47 12.10.2023.

Hrvatska - zemlja predivnih i spektakularnih zakona. Svi možemo biti ponosni na novi lijepi zakon o turizmu.

DU
Deleted user
18:29 12.10.2023.

Hrvatska ima turistički i investicijski resurs koji se danas najviše cijeni: SIGURNOST! Homogenu rasnu,etničku,vjersku i kulturološku sliku zemlje.To se ne može platit. Zato oni koji dovode razne useljenike moraju se zapitat što možemo izgubit takvom glupom politikom?Trebaju li nama "jeftini" radnici iz muslimanskih zemalja koji potencijalno mogu ugrozit 12-15 milijardi dolara vrijedan hrvatski turizam? Sigurnost je resurs koji danas vrijedi više od sveg.Mir. Hrvatska će iz ovih ratova na Bliskom istoku profitirat.Ako tenzije potraju naš turizam može rast i do 30%.Hrvatska i iz rata u Ukrajini može izić jača i važnija. Izrael je strateški partner na energetskoj karti budućnosti,ovo je prilika da se naša suradnja još više produbi. Od Palestinaca mi nemamo ništa.Kao ni svijet.Ma kako ovo zvučalo.

UG
ugroženi
17:20 12.10.2023.

Hrvatska nema ono što svi imaju ali ima ono što nitko nema. Čim smo mi avangarda znam da se radi o kriminalu. Ovo je teška sramota od zakona. Ograničavat će broj smještajnih jedinica u skladu s "prihvatnim kapacitetom destinacije" a istovremeno će zacementirati postojeće stanje na način da oni koji rentaju ne mogu izgubiti dozvolu dok oni koji žele to isto neće moći. Koji je smisao procjene prihvatnog kapaciteta? Što ako je kapacitet dvostruko manji od trenutne ponude a istovremeno se nikome ne može oduzeti dozvola te tako uskladiti te dvije komponente? U takvoj situaciji to mi miriše na ustavnu nejednakost građana pred zakonom. Jel to znači da će se procjena tako vršiti da u dlaku odgovora postojećoj turističkoj ponudi? Za to im ne trebaju konzultantske firme. Buduči da se plan donosi na 4 godine već vidim priču sličnu prenamjeni poljoprivrednog u građevinsko zemljište i koruptivne radnje koje idu s tim. Danas netko od tebe kupi stan u centru Splita u kojem se ne može iznajmjivati za 50000 eura a onda ishodi povećanje dozvoljenog broja smještajnih kapaciteta i vrijednost kupljene nekretnine preko noći poraste na 200000 eura. Srećom su naši gradski oci poštenjaci pa do toga ne može doći. Teški kriminal.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije