Najavljeni izborni termin, 23. studenoga, u politološkim je krugovima dočekan s dosta sumnjičavosti jer, kako nam je rekao analitičar Davor Gjenero, zbog skučenih ustavnopravnih rokova taj datum može izazvati nepotrebnu političku nestabilnost. "Sabor se mora konstituirati najkasnije 20 dana nakon proglašenja rezultata, što će pasti u vrijeme kad parlament ima Ustavom propisanu stanku te je pitanje može li se uopće Sabor konstituirati između 15. prosinca i 15. siječnja. Ako to ne bude moguće, dogodit će se da od raspuštanja parlamenta sredinom listopada pa do veljače zemlja bude bez efektivne Vlade", upozorava Gjenero.
Zbijeni rokovi
Saborski stručnjaci za izborni postupak, međutim, kažu da predsjednik Mesić može i u tom izvanrednom roku, dok traje ustavna stanka, sazvati sjednicu parlamenta.
No, priznaju ipak da rokovi jesu zbijeni te da kratkoću vremena dodatno dramatizira to što će tek nakon proglašenja rezultata početi konačna utrka za sklapanje koalicije koja bi imala većinu u parlamentu i time dobila pravo ponuditi Predsjedniku mandatara za sastav vlade.
Službena kampanja 8.11.
Dogodi li se da HDZ-ov i SDP-ov blok budu vrlo blizu po broju zastupnika, što prognoziraju istraživanja, bitka za partnera koji će donijeti prevagu u parlamentu mogla bi trajati dulje nego što se predviđa.
Uglavnom, da bi izbori uopće bili u nedjelju 23. studenoga, Predsjednik ih mora raspisati najkasnije 30 dana prije toga datuma, dakle 23. listopada. Službena kampanja, pak, počinje danom objave izbornih lista što, ovisno o datumu kad su raspisani izbori, može biti tek potkraj listopada ili početkom studenoga. Kandidacijske se liste, naime, dostavljaju Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku 14 dana, a potom ih DIP objavljuje u roku 48 sati. Budu li izbori raspisani 23. listopada, službena promidžba može početi tek 8. studenoga. Kako nakon održavanja izbora počinje teći osmodnevni rok za žalbe, izborni rezultati mogu biti proglašeni tek 1. prosinca, a novi saziv parlamenta morao bi se konstituirati najkasnije do 22. prosinca. Vlada bi, pak, morala dobiti povjerenje parlamentarne većine najkasnije 30 dana od dana kad se mandatar prihvatio sastavljanja izvršne vlasti. To je, pak, u izravnoj vezi s brzinom postizanja isplativog koalicijskog aranžmana.
