Odugovlačenje Miroslava Škore s realizacijom nove opcije koju najavljuje od predsjedničkih izbora, a koja bi trebala pomrsiti račune HDZ-u na parlamentarnim izborima na jesen, izazvalo je nervozu u dijelu stranaka koje su podržale njegovu predsjedničku kandidaturu.
Dio njih zbog toga se Jutarnjem listu neformalno požalio da su načuli da će Škoro od njih tražiti da se na listama za parlamentarne izbore odreknu imena vlastitih stranaka i nastupe pod Škorinim imenom.
Iznijeli su i prilično neobičnu konstrukciju po kojoj bi se od njih tražilo da, ako uđu u Sabor, potpišu “bjanko zadužnicu” kojom bi se odrekli zastupničke plaće u slučaju da nakon izbora “pretrče” u neki drugi klub.
Iako je ne samo protuustavno nego i potpuno nevjerojatno da bi netko uopće pomislio da takvom zadužnicom zastupnika može ostaviti bez plaće, očito je da dio Škorinih podupiratelja na desnici osjeća nesigurnost zbog njegova odugovlačenja oko stvaranja nove platforme.
Razgovori na osobnoj razini
Iz Škorina kruga odbijaju da su bilo kome od partnera postavili bilo kakve uvjete i tumače da je riječ o spinu.
– Riječ je o spinovima. Možemo samo pretpostaviti kome su oni u interesu, ali sigurno nisu ni Škori ni bilo kome od njegovih političkih partnera. Zasad ništa konkretno nije stavljeno na stol niti je održan službeni sastanak tog tipa. Razgovaralo se isključivo na osobnoj razini i načelno. Svi su partneri prepoznali da je ovo povijesni trenutak za treću opciju i da će, ne dođe li do suradnje, birači sigurno biti jako razočarani te nitko od aktera dugoročno neće imati šansu politički prosperirati ako se ispostavi da nema zrelosti potrebne za uspjeh ove platforme – kazao nam je njegov glasnogovornik Mate Mijić.
Uvjeren je da se “ovakvim spekulacijama ciljano želi unijeti nemir među naše partnere i birače, za korist nekih drugih opcija koje od toga mogu profitirati”.
Iako poručuju da razumiju da postoji određeni pritisak na vodstva partnerskih stranaka, čija članstva žele znati u kojem će se smjeru dalje ići, u Škorinu krugu smatraju da je nervoza nepotrebna. Odluke je, kažu, loše donositi vruće glave, bez prethodne analize onoga što se dogodilo na predsjedničkim izborima. Najavljuju da će partnere na zajednički sastanak pozvati tijekom sljedećih od desetak do 15 dana.
Da u dosadašnjim razgovorima između Škore i čelnika stranaka koje su ga podržavale u kampanji nisu postavljani nikakvi uvjeti, tvrde redom i šefovi tih stranaka. Ističu i da je nužno zajedništvo ako se želi razbiti “duopol HDZ-a i SDP-a”, no upozoravaju da je vrijeme da se stvari stave na stol ako se ozbiljno misli zajedno izići na parlamentarne izbore.
– Škoru nisam vidio od izbora, Ruža Tomašić s njim je jednom razgovarala okvirno, nikakvi uvjeti nisu postavljani, no i mi smo čuli ovakve kuloarske priče. Mislim da je vrijeme da sjednemo za stol upravo kako nam se ne bi događali ovakvi šumovi u komunikaciji – kazao nam je Marjan Pavliček iz HKS-a. Priču o “bjanko zadužnicama” pritom naziva smiješnom, a unaprijed odbija bilo kakvu pomisao da na izbornim listama na jesen ne bude imena HKS-a ili Hrvatskih suverenista.
Na svom imenu na izbornoj listi inzistira i Most, a njihov Nikola Grmoja na pitanje može li surađivati sa svim strankama koje su podržale Škoru odgovara: “Ne mislim biti na listi s onima koji su Bandićevi žetončići i HDZ-ovi trabanti”.
Dosadašnji pokušaji prošli neslavno
Činjenica je, međutim, da ovo nije prvi pokušaj okupljanja na desnici, a svi dosadašnji završavali su neuspjehom. Nekih od tih pokušaja sjeća se i Tonči Tadić, saborski zastupnik iz “zlatnog doba” HSP-a, koji drži da priča ni ovaj put neće uspjeti.
– Stvaranje stranke ozbiljan je posao, od selekcije kadrova do pripreme relevantnog i održivog programa. To nije nešto što se može naučiti u večernjoj školi ili pjevanjem domoljubnih pjesama niti se može napraviti okupljanjem umišljenih veličina na krajnjem dijelu spektra. Tko voli, nek’ izvoli – skeptičan je Tadić .
Doista, prilična je enigma na kojim bi programskim osnovama Škoro mogao okupiti šaroliko društvo od Zelene liste i Mosta do Hrasta.
Ova skupina ispravno je, doduše, detektirala da je prostor u kojem bi mogli djelovati onaj koji je pomicanjem prema centru otvorio Plenkovićev HDZ. No HDZ nikada zapravo nije “igrao” na krajnjoj desnici, te su birače okupljale desnije stranke poput spomenutog HSP-a i pogrešno bi bilo zaključiti da su svi birači koje je ova stranka izgubila proteklih godina isključivo posljedica HDZ-ova “lijevog skretanja”.
HDZ podršku dijela birača nije izgubio tek Plenkovićevim dolaskom na čelo stranke. Dovoljno se sjetiti da je Most još na izborima 2015. godine osvojio čak 19 mandata. Taj je uspjeh ova platforma u najvećoj mjeri dugovala razočaranosti birača u velike stranke, prije svega u HDZ.
Dio birača HDZ-u je svakako odnijela i Plenkovićeva politika, što se vidjelo u neočekivano dobrom rezultatu Hrvatskih suverenista na euroizborima u svibnju, no pitanje je može li Škoro samo na desnim načelima i uz desni kadar računati na izborni uspjeh kakav je izborio Most 2015. godine.
Škoro samo budi čvrst i ne popuštaj koje kakvim pritiscima. Narod je tu koji bira. Ako su tvrdoglavi predsjednici tih stranaka ostat će sami sebi svrha. Imaš moj glas, glas za bolju Hrvatsku nikakva ljevica ni desnica me ne zanimaa samo bolja Hrvatska. Mislim da je većina na tvojoj strani 🇭🇷