Ismael i Martina zaručili su se na Baliju. Objavili su fotografije s prekrasnog otoka, ljudi čestitaju i žele im svu sreću. Lijepa ljubavna priča, no mnogi će sad postaviti pitanje: “A tko su pobogu Ismael i Martina?” Ismael je Ismael Hadžić, ima 24 godine i vojsku od 900.000 pratitelja na TikToku. Influencer je. On i zaručnica bili su, ako vam još nije jasno tko su, natjecatelji u RTL-ovu showu “Superpar”. Iako nisu pobijedili, pojavljivanje na televiziji donijelo im je na tisuće novih pratitelja, a time i dodatan novac. Poznati su po tome što su – poznati. I dobro žive, ne obazirući se na posprdne komentare da im novac samo kaplje, a nit’ su orali, nit’ su kopali. Fenomen influencera, osoba koje utječu ili mijenjaju ponašanje, stavove i razmišljanja drugih, najčešće putem društvenih medija, i dalje se nezaustavljivo širi, a većina njih zarađuje savjetima o odijevanju, šminkanju, sportu i kuhanju. Ili objavljuju šaljive video uratke, lamentirajući o tome da je sreća svuda oko nas, samo je treba pronaći, a da prava ljubav čeka na vratima koje samo treba otvoriti. Nekad se slijedilo vojskovođe, feudalce i revolucionare koje su s pojavom televizije i popularne kulture zamijenili glumci, pjevači i sportaši, sve dok na kraju svoju priliku nisu dobili i “obični ljudi” s moćnim alatom u rukama – društvenim medijima na kojima objavljuju postove, tweetove i videozapise koji, dok trepnu, dopiru do milijuna pratitelja.
Sociolog izv. prof. dr. Krešimir Krolo kaže nam da osim komercijalne ili potrošačke razine stvaranja “utjecaja” kod potencijalnih kupaca, pojam influencer jednako tako podrazumijeva i osobe koje koriste društvene mreže i platforme kako bi utjecale na šire društvene teme – kulturne, političke, gospodarske i znanstvene. Smatra pogrešnim stav da su to ljudi koji bi “kruha bez motike i knjige”.
VEZANI ČLANCI:
– Riječ je o pogrešnim zaključcima koji proizlaze iz konzumacije sadržaja koji je relativno kratke forme, pa se onda na osnovu toga pretpostavlja da je riječ o uspjehu koji nastaje preko noći i ne uključuje veće intelektualne ili fizičke napore. Ta pogrešna perspektiva jednako tako je i razlog zašto dio mladih danas želi biti neki tip influencera ili stvarati sadržaj na društvenim mrežama, biti tzv. content creatori. Naime, kao što se protivnicima takvog tipa rada, a to jest specifičan oblik i način rada, čini da uspjeh dolazi preko noći, jednako tako se i pobornicima “influencer kulture” doima da sve što im treba za uspjeh jesu stalak, mobitel i malo vremena. Realnost je, međutim, dijametralno suprotna. Riječ je o angažmanu koji traži potpunu predanost kako za ostvariti uspjeh, tako i za njegovo održavanje jer je konkurencija brutalna. A dodatno valja naglasiti kako čak ni tada nemate velike šanse za uspjeh jer iznimno malen broj osoba koji se odluči za takav tip karijere ostvari i rezultate koji garantiraju održive i stabilne prihode. O svjetskoj razini uspjeha da ne govorim... – kaže za Obzor sociolog Krolo.
Mali dio njih može zarađivati dovoljno za život, no velika većina ne ostvari ni elementarnu razinu vidljivosti na mrežama, a s time ni prihode koji bi se mogli smatrati dovoljnima za pokrivanje osnovnih životnih troškova. Kad je riječ o zaštiti radnih prava, eventualno se, smatra, može govoriti o pregovorima za bolje uvjete ako grupa influencera sklapa ugovor s nekom većom kompanijom, pa da se normiraju ili reguliraju prava na način da se kreatori sadržaja ne dovode u izrabljivački odnos. Neki sociolozi smatraju da i frustracija lošim stanjem u državi dijelom utječe na negativnu percepciju stjecanja novca novim oblicima rada. Kako influenceri gledaju na kritike da su poznati bez pokrića?
– Hrvatska je inače poznata po ‘’jako inteligentnim ljudima’’, zato i jesmo jedna od najkorumpiranijih i najsiromašnijih zemalja u EU. Većina ljudi nezadovoljna je- svojim životom. Učili su ih od malih nogu da puno uče, marljivo rade, šute, trpe i onda su u jednom trenutku shvatili da je to sve bila prevara. Ubijali su se od posla radeći ono što ne vole za neku crkavicu od plaće, da bi onda u mirovini shvatili kako sad imaju još manju crkavicu od koje ne mogu normalno živjeti. Lakše je optužiti influencere za svoje osobne frustracije nego se pogledati u ogledalo i priznati: ‘’Problem je u meni’’. Sad su došle neke nove generacije koje su shvatile da je bolje raditi pametno nego teško. Zašto bi ponavljali pogreške svojih roditelja? Uz internet i društvene mreže, njihovo je tržište cijeli svijet. Ti ljudi kreiraju neki sadržaj koji se može i ne mora nekome svidjeti, ali činjenica je da su oni uložili neki trud, vrijeme, energiju da bi snimili neki video, fotku, složili neku priču o sebi i proizvodu ili usluzi koju promoviraju. Nitko ne može prisiliti ljude da ih prate i nitko ne može prisiliti kompanije da im plate da ih promoviraju. Influenceri su poduzetnici na tržištu koji za razliku od političkih uhljeba, žive od svog rada. Neki su manje uspješni, neki više, ali svi žive od svog rada i to treba cijeniti. Za sve koji misle da je to kruh bez knjige i motike, neka onda sami postanu influenceri i zarađuju ogroman novca, ne radeći ništa – kaže nam influencer Josip Novosel koji je kao alter ego izabrao ime Dragi Vođa.
Biti zavidan što netko na Instagramu zarađuje tisuće ili milijune eura, dok netko na blagajni u dućanu zarađuje 700 eura nema, kaže, smisla.
– Svatko je kreator svoje sudbine. Ako ti se ne sviđa to što radiš, ako te ne cijene, promijeni posao, okolinu, poduzmi nešto. Bolje biti influencer nego siromašan – smije se Josip i kaže da je u poduzetništvu od “malih nogu”. Ima privatni biznis, fotograf je i vlasnik portala, a prije toga je bio direktor i menadžer za marketing u kompanijama i korporacijama, radio PR... Završio je nakon MIOC-a Ekonomski fakultet u Zagrebu.
– U jednom trenutku bio sam menadžer i Elli Dvornik i priznajem da sam tad, kao i većina Hrvata, mislio da je provođenje vremena na društvenim mrežama dangubljenje. Onda sam joj pronašao neke klijente za suradnju na društvenim mrežama i kad sam vidio o kojim iznosima je riječ, shvatio sam da sam bio pun predrasuda. Otvorio sam svoj portal, svoj Instagram profil i rekao sam sebi: “Dosta si promovirao i brendirao druge, probaj sad malo promovirati sebe.” Tako je i nastao moj alterego Dragi Vođa, tj. Dear Leader Joe. U početku sam se fokusirao samo na turizam i gastronomiju, promovirao hotele, restorane, vinarije, food i wine festivale... Ljudi me i dalje dobro plaćaju da putujem po Hrvatskoj i svijetu i uživam u brojnim delicijama, ali htio sam napraviti nešto više – kaže.
Pokrenuo je International Business Meetup Club, pa organizira zabave za poslovne ljude i diplomate iz cijeloga svijeta.
– Netko može imati nekoliko tisuća pratitelja i biti veći influencer od nekog koga na društvenim mrežama prati 100.000 ljudi. Sve zavisi tko vas prati i što promovirate. Ako vas prati 100.000 klinaca, nitko vas neće angažirati da promovirate luksuzne aute i skupe satove, ali ako vas prati 10.000 uspješnih poduzetnika, sportaša, milijunaša, onda ste vi klijentu s luksuznim brendovima puno zanimljiviji od nekoga tko je po broju pratitelja veći influencer od vas. Neki klijenti obraćaju pozornost na target grupu pratitelja, a neki bacaju novac u bunar. Znam influencere koji zarađuju na desetke tisuća eura mjesečno, ali znam i one koji tu i tamo dobiju besplatan ručak i odjeću, ali ne mogu živjeti od toga. Nema pravila. Svatko zarađuje prema svojim sposobnostima. Koliko vremena i truda uložite, toliko će vam se i vratiti, a nekad treba imati i malo sreće i biti u pravo vrijeme na pravom mjestu – ističe.
Zanimanje influencera, kaže, zakonski je regulirano. Influenceri otvaraju firme ili paušalne obrte i rade legalno. Samozaposleni su. Plaćaju državi sva davanja.
– Ako bi nešto trebalo regulirati, to je sigurno prag ulaska paušalnih obrta u sustav PDV-a, koji bi se trebao povećati s 40.000 eura na minimalno 100.000 eura godišnje, a može i više. Trebalo bi ukinuti i prisilnu članarinu za Hrvatsku obrtničku komoru. Također bi trebalo pojednostaviti otvaranje firme i ukinuti brojne parafiskalne namete, omogućiti poduzetnicima da si pravdaju brojne troškove koje sada ne mogu pravdati te da si isplaćuju minimalnu plaću jer poduzetnik radi za dobit, a ne za plaću. Trebali bi svi imati priliku dobiti bruto plaću kao u Americi pa da svatko odlučuje kakvo će si zdravstveno i mirovinsko osiguranje uplaćivati, a ne da nakon 30 godina rada ljudi shvate da nemaju mirovinu jer je netko zavukao ruku u mirovinski fond ili se zaigrao na burzi pa je njihova cjeloživotna ušteđevina za stare dane nestala preko noći. S isplatom bruto plaće ljudi bi konačno shvatili koliko ih država krade i koliko im uzima od njihove mjesečne zarade, a da ništa ne dobivaju zauzvrat – veli.
U svijetu se zna da je to ozbiljan biznis. Tu se okreću milijarde eura i dolara i svi žive dobro.
VEZANI ČLANCI:
– Svima je u interesu da ljudi rade i plaćaju poreze, da nisu na teret državi i poreznim obveznicima na Zavodu za zapošljavanje. Država bi trebala stimulirati ljude da se samozapošljavaju, a jedna od prilika za to je zanimanje influencera. Moje iskustvo sa strancima je samo pozitivno. Profesionalniji su, brži i nikad ne rade probleme oko plaćanja. Uvijek zahvale nakon odrađenog posla i naravno bolje plaćaju. U Hrvatskoj se sve odugovlači, stotine sastanaka, ručkova, kava, mailova za nešto što se može dogovoriti u 24 sata – kaže Novosel.
Pojedini analitičari influencere dijele na megainfluencere, s više od milijun pratitelja, makroinfluenceri ih imaju od 100.000 do milijun, mikroinfluenceri od 10.000 do 100.000, dok su na dnu hranidbenog lanca nanoinfluenceri s manje od 10.000 pratitelja. Na vrhu su zvijezde poput glumaca, pjevača, sportaša i obitelji Kardashian. No i oni s manje sljedbenika mogu imati veliki utjecaj, posebno na mlade. Hoće li se u školama naći program za zanimanje influencer?
– Ovisi o kakvim se školama radi. Ako govorimo o općem obrazovanju, onda bi smjernice trebale biti usmjerene na izazove i rizike pokraj potencijalnih prednosti odabira takvog zanimanja. No ako govorimo o usmjerenom obrazovanju koje je vezano za komunikacije, menadžment i odnose s javnošću, već postoji cijeli niz stručnih i specijalističkih studija koji nastoje pružiti znanje i vještine koje su ključne za ostvarivanje rezultata na tom polju – ističe izv. prof. dr. Krolo.
Istraživanja agencije Dialog komunikacije 2019. godine pokazalo je da su influenceri u Hrvatskoj većinom žene, a više od 67 posto ispitanika dolazilo je iz središnje Hrvatske. Čak 84 posto njih sklopilo je suradnju s kompanijama čije proizvode reklamiraju, no tada je, prije četiri godine, njih manje od šest posto živjelo samo od svoje prisutnosti na društvenim mrežama. Stručnjaci objašnjavaju da im pratitelji vjeruju više nego brendovima koje reklamiraju zbog izravnog iskustva koje opisuju i objavljuju. Lakše se poistovjećuju kad gledaju njihove recenzije iz prve ruke, nego kad im Zendaya u reklami govori kako neki parfem sjajno miriše. Kompanije zato sve češće angažiraju influencere nauštrb tradicionalnih reklama. Novo vrijeme, novi običaji...
Tko god njih prati trebala bi se pozabavit medicina...totalno bezličan lik, video klipovi još gori... Ne razumijem zašto se ovi koji ih "prate" ne snimaju jer ne bi ništa gori bili, a zarađivali bi na ničemu.